Visok procenat proteina iz mesa u ishrani rizičan po srce

Do danas je sprovedeno malo istraživanja o uticaju konzumiranja velikih količina pilećih prsa i odrezaka u ime gubitka kilograma i lijepog stasa.

Ne treba zaboraviti ni da je trend rezultirao višemilionskom zaradom u industriji proteinskih dodataka hrani.

Nova studija finskih naučnika pokazala je da se sve vrste ishrane koje se temelje na konzumaciji velike količine životinjskih proteina, povezuju s povećanim rizikom od srčanih problema, piše nationalgeographic.rs.

Studija je pokazala da je među sredovječnim i starijim muškarcima koji u organizam većinom unose proteine životinjskog porijekla i one iz mliječnih proizvoda, rizik od srčanog zastoja veći za 43 do 49 posto u odnosu na muškarce koji su ih konzumirali u manjim količinama.

Kod muškaraca čija se ishrana bazirala većinom na proteinima svih vrsta, rizik od srčanog zastoja povećao se za trećinu, a kod onih koji su konzumirali biljne proteine povećan je za 17 posto.

Treba istaći da se veći unos biljnih proteina povezuje sa zdravijim načinom života, podsjetio je jedan od autora studije dr Jirki Virtanen, vanredni profesor nutricione epidemiologije na Univerzitetu Istočne Finske.

Srčani zastoj podrazumijeva odsutnost kontrakcija ili neprikladne kontrakcije srčanih komora koje odmah dovode do prestanka cirkulacije krvi.

Karakteriše ga nagli gubitak svijesti zbog prestanka moždane cirkulacije.

Kod srčanog zastoja srce prestaje da radi i ne uspijeva da pumpa krv u druge organe. Osoba koja medicinsku pomoć ne dobije na vrijeme može umrijeti u roku od nekoliko minuta.

Dr Virtanen kaže da rezultati njegovog istraživanja potvrđuju rezultate ranijih studija koje ukazuju na to da pretjerivanje s hranom bogatom proteinima iz životinjskog mesa predstavlja zdravstveni rizik, među ostalim i razvojem dijabetesa tipa 2.

Studija, čiji su rezultati objavljeni u naučnom časopisu Circulation, fokusirala se na nekoliko grupa hrane, zavisno od porijekla proteina.

Ustanovljeno je da proteini iz jaja i ribe ne utiču na povećanu opasnost od srčanog zastoja. Problem, po mišljenju finskih naučnika, predstavlja pretjerano konzumiranje proteina iz mesa. Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 2.440 muškaraca starosti od 42 do 60 godina.

Praćen je njihov način ishrane i zdravstveno stanje u 22-godišnjem razdoblju. U grupi su evidentirana 334 slučaja srčanog zastoja. Čak 77 posto konzumiranih proteina bilo je životinjskog, a ostatak biljnog porijekla.

Svjetska zdravstvena organizacija (ZSO) i ostale zdravstvene institucije savjetuju balansiranu ishranu s malim udjelom šećera, ali više ribe, mahunarki, povrća i voća.

“S obzirom na to da je ovo jedna od prvih studija koja dovodi u vezu opasnost od srčanog zastoja i ishrane bogate proteinima životinjskog porijekla, potrebno je sprovesti dodatna istraživanja kako bismo saznali može li umjeren unos proteina ipak biti djelotvoran u prevenciji srčanog zastoja”, kaže dr Virtanen.