Zašto moramo da unosimo tečnost i tokom hladnih dana?

Sati provedeni u aktivnostima na snijegu sagoreće puno energije ali će i trošiti vodu iz organizma, koju je potrebno nadoknaditi. Znakovi nedovoljne hidracije uključuju suvoću usta, osećaj žeđi, malo ili nimalo mokrenja, zbunjenost, vrtoglavicu i malaksalost, pa je korisno da se što prije prepoznaju a najbolje spriječe. 

Pored toga, pojačano znojenje, mokrenje i disanje, utiču i na gubitak minerala, odnosno elektrolita u organizmu. S obzirom na to da je i magnezijum, koji doprinosi ravnoteži elektrolita jedan od njih, kod njegovog nedostatka se skoro nijedna funkcija u organizmu ne odvija normalno. 

Gubitak vode u zimskim uslovima 

Voda čini oko 60 odsto tjelesne mase odraslog čoveka i ima ključnu ulogu za život, jer je neophodna za normalno odvijanje fizičkih i psihičkih funkcija kao i termoregulaciju organizma, što je u sportu izrazito važno. Vodu iz organizma gubimo disanjem, znojenjem, mokrenjem i stolicom, a gubitak nadoknađujemo unosom hrane i tečnosti. 

Pri umjerenoj aktivnosti i temperaturi vazduha, dnevno je preporučljivo popiti 6 - 8 čaša vode iz svih izvora. Međutim, povećanom fizičkom aktivnošću potrebe rastu, jer se znojenjem mogu izgubiti velike količine vode iz organizma. Tako je, na primjer tokom zime, kod trčanja polu-maratona, izmjerena prosječna stopa znojenja od oko 1,5 litara na sat. 

U poređenju sa vrućinama, u zimskim uslovima stope znojenja su niže, ali je gubitak disanjem i mokrenjem značajan. Pored toga, hladnoća ne podstiče osjećaj žeđi kao vrućina, pa kad krenemo na skijanje, snoubord, hodanje na skijama ili sankanje, gdje ćemo provesti često i više od 5 - 6 sati, opasnost od dehidracije ne treba potcijeniti. 

Svima koji uživaju u zimskim aktivnostima idealnu užinu u pauzi će pružiti šaka orašastih plodova i suvog voća, koji će biti izvor ugljenih hidrata, zdravih masnoća i proteina, kao i prirodna mineralna voda bogata magnezijumom.

Magnezijum - za mišiće, energiju i protiv umora 

Uz vodu u organizmu, sportisti i rekreativci gube i elektrolite - minerale koje je potrebno nadoknaditi. Pri tome, posebnu pažnju treba obratiti na magnezijum, esencijalni mineral za fizičku aktivnost. Naime, magnezijum učestvuje u pretvaranju hranljivih materija u energiju, doprinosi normalnom funkcionisanju mišića, uključujući srce, kao i sintezi proteina. 

Nedostatak magnezijuma povezan je sa grčevima u mišićima, slabošću i neuro-muskularnom disfunkcijom, pojavama koje sportisti i rekreativci svakako treba da izbjegnu. Magnezijum učestvuje u ćelijskim reakcijama pri kojima se stvara energija, koja je od ključne važnosti za sportsku aktivnost, a umor i iscrpljenost su moguća posljedica njegovog nedovoljnog unosa. 

U zanimljivom istraživanju sprovedenom u polarnim uslovima, na manjoj grupi sportista u trci dugoj 800 kilometara na Antartiku, objavljenom u časopisu Extreme Physiology & Medicine 2015. godine, pobjednički tim je imao četiri puta veći unos magnezijuma u poređenju sa sporijim učesnicima. 

Preporučeni dnevni unos magnezijuma iznosi od 320 miligrama, za žene, do 420 miligrama za muškarce. Potrebe u sportu rastu zbog povećanih zahtjeva za energijom. 

Zbog rastvorenog oblika koji se dobro apsorbuje iz tankog crijeva u krvotok, magnezijum koga sadrže prirodno mineralne vode, u formi bikarbonata, je praktično rješenje, jer se pijenjem vode ujedno hidrira organizam. 

Posle sporta - rehidracija 

Uobičajeno, nakon sporta, konzumacijom hrane i pića vraćamo organizam u normalno stanje hidriranosti. Pri tome, voda koja sadrži magnezijum može dodatno da doprinese funkcionalnoj hidrataciji. 

Pored brojnih studija koje su pokazale povoljan uticaj magnezijuma na zdravlje kardiovaskularnog sistema, novija istraživanja pokazuju pozitivan efekat magnezijuma na zaštitu ćelija od oksidativnog stresa, kao i imunološku reakciju organizma nakon naporne fizičke aktivnosti, prenosi B92.