Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Zbog stresa lošije pamtimo

learn-3069053_640
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 16.05.2018. u 19:20
Hronični stres i dugoročna uznemirenost štetni su za memoriju i pamćenje, potvrdili su američki naučnici. Kada smo pod velikim stresom duži vremenski period, to može da dovede čak i do upalnih procesa u mozgu, gubitka pamćenja, a povezuje se i sa Alchajmerovom bolešću.

Naučnici su zaključili da su problemi sa pamćenjem nakon stresne situacije direktno povezani sa upalom i sistemom imuniteta, a ne oštećenjem mozga.

– U periodima krize, nadbubrežne žlijezde luče adrenalin i kortizol. Hormon stresa preusmjerava šećer u krvi ka mišićima, pa se tako smanjuje količina glukoze koja dospjeva u hipokampus – dio mozga zadužen za memoriju. Vremenom, stres smanjuje hipokampus, što je simptom koji se dovodi u vezu i sa Alchajmerovom bolešću – kaže naučnica Kim Ajrin.

Hronični, psihosocijalni stres najčešće doživljavaju vojnici, žrtve maltretiranja i zlostavljanja i ljudi imaju pretpostavljene na radnom mjestu koji ih na neki način muče, tvrde naučnici. Istraživanje je sprovedeno na Univerzitetu Ajova uz eksperiment na životinjama, dok naučnici tvrde da se dobijeni rezultati mogu primjeniti i na ljude, jer stres uzrokuje jednake hemijske reakcije u tijelu i jednih i drugih.

– Nesumnjivo je utvrđeno kako je povišena prisutnost hormona stresa kod životinja bila povezana s manjim brojem veza između ćelija prefrontalnog korteksa, dijela mozgu ključnog za kratkoročno pamćenje. Potvrđeno je i kako su ovakve promjene bile povezane sa slabijim rezultatima na testiranjima kratkoročnog pamćenja – kaže dr Ajrin, prenose Novosti.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Zahvaljujući skrining programu tokom prošle godine kod 44 osobe su otkrivene premaligne promjene na debelom crijevu i spriječen rak, istakla je direktorka Centra za kontrolu i prevenciju nezaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Adrijana Vujović. U emisiji Radio ordinacija dr Vujović i dr Jasminka Zec Saveljić ističu značaj prevencije i apeluju da se svi koji su uključeni u skrining program i odazovu pozivu na pregled.
Gojaznost predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih izazova današnjice, kako na globalnom nivou, tako i u Crnoj Gori, kazali su iz Instituta za javno zdravlje, povodom 4. marta – Svjetskog dana gojaznosti, koji se ove godine obilježava pod sloganom „Osam milijardi razloga za djelovanje”.
Ministarstvo zdravlja saopštilo je da Svjetski dan rijetkih bolesti predstavlja priliku da se ukaže na izazove sa kojima se suočavaju pacijenti i njihove porodice, ali i na napredak koji je zdravstveni sistem Crne Gore ostvario u oblasti dijagnostike i liječenja ovih kompleksnih stanja.
-->