Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Nelegalna eksploatacija kamena i monopolistički položaj koncesionara

58aac005-3274-4d27-b2b1-1c310a0a0a69-kamen-preview
Privatna arhiva
  • Autor onogost.me
  • 20.02.2017. u 15:32

Ministarstvo ekonomije upozorilo je Vladu na negativne posljedice nepostojanja prostornih planova opština za potrebne eksploatacije mineralne sirovine, naročito kamena.

Posebno se potencira na izvjesnu pojavu nelegalne eksploatacije kamena, pojavu sive ekonomije, propadanje firmi za eksploataciju mineralnih sirovina, monopolistički položaj malobrojnih koncesionara i gubitak opštinskih prihoda po osnovu koncesionih naknada.

“Izvjesna je pojava nelegalne eksploatacije mineralnih sirovina jer postoji potražnja za sirovinom za potrebe građevinske industrije na primorju. Nelegalna eksploatacija ima višestruki negativni uticaj podržavu jer dolazi do pojave sive ekonomije, u smislu da lica koja vrše eksplotaciju ne plaćaju koncesionu naknadu, kao i sve druge pripadajuće poreze i naknade”, navodi se u Informaciji.

Potom, eksploatacija se vrši bez odobrenja i saglasnosti izdatih od nadležnih organa, tj. bez odgovorajuće kontrole državnih organa, ali se i ugrožava životna sredina jer se vrši neplanska eksploatacija mineralnih sirovina.

Takođe, ugrožava se bezbjednost građevinskih objekata jer mineralna sirovina, koja se koristi za potrebe izgradnje objekata, ne posjeduje odgovorajući kvalitet;

“Kreira se monopolistički položaj za malobrojne koncesionare koji imaju zakonite koncesije. Takođe, navedeno predstavlja i logistički problem jer bi se npr. za potrebe građevinskog objekta koji se gradi u Baru sirovina morala objezbijediti sa teritorije Grblja ili iz Ulcinja”, piše u Informaciji.

Pored toga dolazi i do smanjivanja prihoda po osnovu koncesione nadoknade.

“Kao primjer navodimo opštinu Bar, na čijoj teritoriji je 2009. godine postojalo pet zaključenih ugovora o koncesiji za eksploataciju mineralnih sirovina, po osnovu kojih je obračunata koncesiona naknada u ukupnom iznosu od 366.057 eura, piše u dokumentu.

Takođe, ukupno obračunata koncesiona naknada za primorske opštine (Ulcinj; Bar; Budva, Kotor, Herceg Novi) za 2009. godinu je iznosila 596.076 eura. S druge strane, usled prethodno opisanih problema, ukupno obračunata koncesiona naknada za područje opštine Bar za 2015. godinu iznosi svega 82.533,34 eura , dok ukupno obračunata koncesiona naknada za primorske opštine (Ulcinj; Bar; Budva, Kotor, Herceg Novi) za 2015. godinu iznosi 391224 eura. Očekuje se da iznosi koncesione naknade za 2016. godinu za primorske opštine budu manji u odnosu na 2015. godinu.

Upozorava se i na bankrotiranje firmikoja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina i pad zaposlenosti. “Usled nemogućnosti realizacije koncesije i/ili nemogućnosti obnavljanja eksploatacije za koncesije koje su istekle, doći će do bankrotiranja privrednih društava koja se bave eksploatacijom mineralnih sirovina, naročito ako je eksploatacija primarna djelatnost takvog društva. Procjenjuje se da privredno društvo koje se bavi eksploatacijim tehničko – građevinskog kamena zapošljava oko 19 radnika. Ističemo da na teritoriji primorskih opština postoji više privrednih društava koja otežano posluju iz razloga što ne mogu realizovati dodijeljene koncesije ili obnoviti postojanje koncesionih ugovora”, zaključuje  se u dokumentu.

 

portalanalitika.me

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Nijedna crnogorska vlada nije se do kraja pozabavila pitanjem naknada od Bilećkog jezera. Za poznavaoce prilika međunarodna tužba je jedino rjšenje jer nam pravo na volorizaciju voda Bilećkog jezera pune tri decenije osporavaju komšije iz Republike Srpske. Iz Elektroprivrede Crne Gore potvrdili su za Javni servis da se razmišlja i o formiranju zajedničkog preduzeća sa elektroprivredom Republike Srpske čime bi se ova priča mogla, nakon više od 30 godina, konačno riješiti.
Elektroprivreda (EPCG) je zbog velikog interesovanja javnosti rok za prijavu za projekat “Solari 5000+” produžila do 31. marta, a do sada je za ovaj projekat pristiglo 565 prijava od građana i privrede
Ministarstvo energetike i rudarstva organizovanjem sastanaka na nivou menadžmenta svih energetskih subjekata uvodi praksu zajedničkog razmatranja problema koji opterećuju kompanije i njihovog zajedničkog rješavanja.