Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Prosječan ekonomski rast po stopi od 3,7%, očekuje se usporavanje inflacije

pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 10.12.2024. u 08:18
Vlada Crne Gore za vrijeme trajanja svog mandata nastojaće da ostvari održiv i inkluzivan ekonomski rast koji će doprinijeti unapređenju kvaliteta života svih njenih građana, navodi se u dokumentu pod nazivom "Program ekonomskih reformi 2025-2027. godina".

Cilj ekonomske politike u periodu trajanja mandata 44. Vlade Crne Gore je povećanje životnog standarda građana, kao i stvaranje predvidivog i podsticajnog investicionog i poslovnog ambijenta u cilju kreiranja novih radnih mjesta i ubrzavanju konvergencije dohotka i BDP per capita ka prosjeku EU.

“Crna Gora je značajno napredovala u pregovorima o pristupanju EU i ostaje opredijeljena da postane prva naredna članica EU u što skorijoj budućnosti. Program ekonomskih reformi je najvažniji dokument u ispunjavanju ekonomskih kriterijuma u pristupnim pregovorima. S jedne strane, on predstavlja instrument za planiranje ekonomske politike zemlje i upravljanje reformama, koje imaju za cilj održavanje makroekonomske stabilnosti, jačanje međunarodne konkurentnosti i poboljšanje uslova za inkluzivni rast”, kaže se u dokumentu.

Program ekonomskih reformi je osnovni element pristupa „fundamentalno kao prvo“ (‘fundamental first”) u okviru pregovora Crne Gore o pristupanju EU, posebno u oblasti ispunjavanja kopenhaških ekonomskih kriterijuma.

“U narednom periodu, očekuje se dalje očuvanje makroekonomske i stabilnosti javnih finansija, uz dinamiziranje ekonomskog rasta i investicionog ciklusa u državi. Shodno osnovnom makroekonomskom scenariju, crnogorska ekonomija će u srednjem roku prosječno godišnje rasti po stopi od 3,7%, odnosno po godinama, 4,8% u 2025, 3,2% i 3,1% u 2026. i 2027. godini. Usljed usporavanja pritisaka cijena na evropskom nivou, očekuje se postepeno usporavanje inflacije, koja će prosječno iznositi 2,9% u periodu 2025. godine do 2027. godine”, kaže se u dokumentu.

Snažna potrošnja domaćinstava, povećanje minimalne i prosječne zarade i minimalne i prosječne penzije, reforme poreske politike i poslovnog ambijenta, rast investicione aktivnosti i nastavak rasta u turizmu, uz mjere sektorske podrške i relevantne prognoze ekonomske aktivnosti i inflacije u Evropi, čine osnovne pretpostavke makroekonomskog scenarija u srednjem roku.

“Crna Gora bilježi najnižu stopu nezaposlenosti u istoriji, što je rezultat uspješnih mjera za aktiviranje tržišta rada i podršku privatnom sektoru. Programi podrške preduzetništvu i investicijama, zajedno s modernizacijom poreskog sistema, omogućili su značajan rast zaposlenosti, penzija i zarada, čime se povećava životni standard građana”, pojašnjeno je u dokumentu.

U oblasti fiskalne politike, glavni ciljevi u periodu 2025. do 2027. godine odnose se na ostvarivanje suficita tekuće budžetske potrošnje i ostvarenje budžetskog deficita na prosječnom nivou od 3,2% BDP-a u tom periodu.

“Nivo javnog duga na prosječnom godišnjem nivou od oko 62,7% u periodu 2024-2027. godine uz neto javni dug na prosječnom godišnjem nivou od 60,2%. Obezbjeđivanje uslova da se novo zaduživanje isključivo vrši za finansiranje kapitalnih projekata odnosno otplatu i refinansiranje postojećih dugova države. Značajno uvećanje sredstava kroz ulaganje kroz Kapitalni budžet i podršku kroz grantove obezbijeđene od strane EU, čime se otpočinje intenzivan investicioni ciklus i doprinosi ubrzavanju ekonomskog rasta”, dodaje se.

Izvor: rtcg.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Obračun za januar je izvršen i u ovom trenutku možemo konstatovati da isplata staračkih (poljoprivrednih) naknada prema svim korisnicima neće kasniti, kazali su za „Dan“ iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
    Zbog bojkota trgovina u petak, 31. januara, pet najvećih trgovinskih lanaca zabilježili su pad prometa od 56,14 odsto, u odnosu na uporedni petak - 24. januar, saopšteno je Danu iz Poreske uprave.
    Domaći prerađivači mlijeka trpe veliku konkurenciju mljekara iz regiona. Da bi opstala domaća proizvodnja i prerada neophodna je realizacija kampanje "Kupujmo domaće", kažu u nikšićkoj mljekari Nika.