Krađa identiteta ostaje nekažnjena, žrtve nemoćne, a “lopovi” na slobodi

Pišu: Miraš Dušević i Marija Goranović

Sjedio sam kod kuće i saznao sam kad su počeli da me zovu prijatelji. Neki zlonamjerni su me pitali je li moguće da se u tim godinama i sa tom reputacijom time bavim. Neprijatno i ružno je bilo i meni i familiji.

Tim riječima poznati nikšićki kardiolog u penziji Radovan Raco Mijanović opisuje kako se osjećao nakon što se na društvenoj mreži Fejsbuk pojavio montirani video snimak da reklamira ljekove za potenciju, iako je govorio o kardiologiji.

Nakon prijave muk i ćutnja

Sporni snimak, kaže Mijanović, nestao je posle 20 dana.

Slučaj je prijavio policiji, ali posle davanja izjave od njih, kaže, nije dobio nikakvu informaciju.

“U policiji su mi rekli da oni nemaju velike mogućnosti da to skrajnu i preduprijede da se ne dešava više. Pitao sam ih: kolika je vaša mogućnost da to skinete, oni su mi rekli da je vrlo teško, teško je otkriti, skinuti. Pokušaće, imaju ljude koji se bave tim, ali ovi koji to šalju i produkuju su mnogo sposobniji”, kazao je Mijanović.

Da je tako pokazalo se kasnije i u brojnim primjerima gdje su poznate ličnosti zloupotrijebljene za internet prevare.

Jedna od njih je i novinarka Majda Banda. Njeni lični podaci su do sada tri puta upotrijebljeni za kreiranje različitih sponzorisanih objava na društvenim mrežama, s ciljem da se korisnici prevare i da im se uzme novac.

Prvi put se to desilo u septembru prošle godine, kasnije tokom januara i februara.

“Budući da svi ovi tekstovi sadrže brojne greške, neispravne linkove, te da je lako uočljivo da je riječ o lažnim intervjuima i vijestima, ne mogu da kažem da me je uznemirilo, prije me neprijatno iznenadilo, budući da, recimo, u posljednja dva slučaja, lično ne poznajem osobe s kojima sam se našla u ovoj priči”, kazala je Banda.

Prije nego sam saznala da objave kruže društvenim mrežama, neuobičajeno je bilo, kaže, što je dobijala gomile zahtjeva za prijateljstvo na Fejsbuku.

“U nekoliko slučajeva su mi pisali nepoznati ljudi pitajući da li je ovo istina, što me je iznenadilo, budući da je očigledno da nije, a imali smo i slučaj da je jedna osoba dolazila do televizije i tražila navodni obrisani snimak emisije s Petrom Mijovićem. Moje kolege s televizije i portala su reagovale i upozorile građane da se radi o prevari istog trenutka kada smo saznali”, istakla je ona.

Nijedan od slučajeva nije prijavila policiji.

“Neformalno smo došli do saznanja da su u pitanju strani serveri koji emituju na kratko ovakav tip oglasa, te da je gotovo nemoguće utvrditi ko stoji iza njih. Koliko mi je poznato do sada su iz Uprave policije nakon registrovanja većeg broja ovakvog oglašavanja poslali upozorenje građanima putem medija u kom su i sami konstatovali da je odgovorno korišćenje interneta najbolja zaštita”, poručila je Banda.

Upozorenje građanima

Uprava policije je u prethodnom periodu u više navrata, putem medija, upozoravala građane Crne Gore da je registrovan veći broj oglašavanja (tzv. advertisements) koje se javljaju na društvenim mrežama Fejsbuk i Instagram, a na kojima su uz upotrebu tehnologije vještačke inteligencije od strane nepoznatog lica generisane lažne vijesti i navodne objave javnih ličnosti iz Crne Gore, a koje sprovođenjem tzv. clickbait kampanje u konačnom imaju za cilj upućivanje korisnika društvenih mreža na druge web stranice.

Kako su nam kazali u Upravi policije, clickbait kampanje s lažnim vijestima i dezinformacijama koriste senzacionalističke naslove, objave i privlačne slike, kako bi zainteresovale korisnike da kliknu na njih, često ih vodeći na platforme za investiciona ulaganja u kripto valute.

ZAPRIJEĆENA ZATVORSKA KAZNA I DO DESET GODINA

Prevare putem interneta su od strane nadležnih državnih tužilaštava kvalifikovane kao krivično djelo prevara iz KZCG, a zaprijećena kazna zavisi od protivpravno pribavljene imovinske koristi.

„Ukoliko je pribavljena imovinska korist ili ukoliko je nanijeta šteta u iznosu koji prelazi tri hiljade eura, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina, a ako nanijeta šteta prelazi iznos od trideset hiljada eura, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“, kažu u Upravi policije (UP).

Službenici UP postupaju po zaprimljenim prijavama građana i u saradnji sa nadležnim državnim tužilaštvima preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti na identifikaciji učinilaca krivičnog djela, a zbog zaštite interesa postupka, iz Uprave policije poručuju da za sada nije moguće saopštiti više detalja.

Kako pojašnjavaju, zbog same kompleksnosti načina izvršenja krivičnih djela, tj. činjenice da se ova djela izvršavaju korišćenjem informacionih tehlologija, koje su u ovom momentu toliko napredovale da je lako prikriti tragove i samim tim produžiti tok vođenja same istrage, rješavanje ovakvih i sličnih slučajeva zahtijeva iscrpne analize i provjere.

“Ove analize i provjere nerijetko zahtijevaju i uključivanje međunarodnih partnerskih službi i inostranih kompanija, pa samim tim podrazumijevaju i određeni vremenski period”, dodaju iz policije.

Broj internet prevara je u porastu i koriste se različite metode kako bi se privukle i prevarile žrtve.

Kontakti sa žrtvama, kako objašnjavaju u UP, najčešće počinju na društvenim mrežama, u većini slučajeva putem društvenih mreža Instagram i Fejsbuk, gdje preko lažne stranice koja promoviše lažne investicije prevaranti kontaktiraju potencijalne žrtve i sa njima ulaze u komunikaciju i prezentaciju investicije.

Prevaranti koriste socijalni inženjering, dizajniranje lažnih web stranica i manipulaciju kako bi izvodili online prevare, uključujući prevaru kreditnim karticama, bankovne prevare i lažne fakture.

Realne prijetnje u ovim kriminalnim radnjama se odnose na sofisticiranije napade na državne i privatne sisteme, povećanje broja napada povezanih sa kriptovalutama i rast korišćenja lažnih naloga na društvenim mrežama za širenje dezinformacija i jezika mržnje koristeći „deepfake“ tehnologiju koja se sve više koristi za prevaru i manipulaciju.

Takođe, objašnjavaju u Upravi policije, izvršioci koriste vještačku inteligenciju (AI) za sofisticirane sajber napade, automatizujući „phishing“ napade, što im omogućava pristup većem broju žrtvi za manje vremena.

MODEL PRLJAVOG BIZNISA

Da se u ovom trenutku teško možemo izboriti sa problemom “krađe identiteta i njegovom zloupotrevom u marketinške svrhe” smatra kriminolog Velimir Rakočević. Kaže da u borbi sa ovim problemom nismo napredovali.

“Sve je više krađe identiteta na internetu, što je jedna vrsta prevare, odnosno model  prljavog biznisa. Sama krađa identiteta je jedno od krivičnih djela đe učinioci imitiraju druge osobe za finansijsku korist. Svi smo mi potencijalne žrtve. Krađa identiteta je ozbiljna situacija”, smatra kriminolog.

Osvrnuo se na primjer gdje su zloupotrijebljenji ljekari i farmaceuti, upozorivši na ozbiljnost problema koji može stvoriti takvo djelovanje.

“Tako se u zabludu dovodi ogroman broj ljudi. ‘Lopovi’ imaju milion mogućnosti da naprave ogromnu štetu, ali i da ugroze integritet osobe čiji su identitet preuzeli, ali i da naude drugim osobama i široj javnosti”, navodi on.

Podvlači da smo u borbi protiv sajber krimimala u povoju, te da, prije svega,  nemamo mrežu digitalnih podataka.

“Zato su nam zapadni partneri  mnogo važni. Intetpol, Europol, bezbjednosne službe.  Oni nam pružaju pomoć, jer samostalno probleme ne možemo da riješimo”, kategoričan je kriminolog Rakočević.

VAŽNA SAJBER HIGIJENA 

Direktor Direktorata za informatičku bezbjednost u Ministarstvu javne uprave, Dušan Polović, kaže da se događalo da im bude poslata ovakva vrsta prijave, ali objašnjava da oni nemaju nadležnost da reaguju na prijave za krađu identiteta, već da je za to nadležna Uprave policije.

“Mnogo je važno imati neku sajber higijenu, voditi računa da se ne klika na razne linkove koje dobijete od nekih nepoznatih ljudi, ne ostavljaju i ne davaju lični podaci, redovno setovanje kompleksnih lozinki, kao i ažuriranje antivirusa na računaru”, smatra on.

Pojašnjava da ni Crna Gora nije imuna na krađu identiteta, kao i na neke internet ucjene ukoliko se dođe do nekih eksplicitnih sadržaja i sličo.

“Naravno,  sve je ovo tematika za kolege iz Uprave policije, mi se permanentno bavimo zaštitom mreže državnih organa i Vladine infrastrukture. Nemamo nadležnosti u istražnom dijelu”, pojasnio je Polović.

Tekst je dio projekta RADIKAL(NO) 2 – Unapređenje kapaciteta OCD aktera u polju medijske i informacione pismenosti MIP koji sprovodi Mreža za otvoreni dijalog u partnerstvu sa Institutom za društveno politička istraživanja Analitico koji je podržan kroz regionalni program „Naši mediji: Akcija civilnog društva za stvaranje medijske pismenosti i aktivizma, protiv polarizacije i promovisanja dijaloga“ koji realizuju uz finansijsku podršku Evropske unije partnerske organizacije SEENPM, Albanski medijski institut, Mediacentar Sarajevo, Vijeće za štampu Kosova , Institut za medije Crne Gore, Makedonski institut za medije, Novosadska novinarska škola, Mirovni institut i Bianet, a koji je kofinansirala  Evropska unija i Ministarstvo javne uprave Crne Gore. 

Sadržaj ovog teksta ili videa je isključivo odgovornost Mreže za otvoreni dijalog i Instituta za društveno politička istraživanja Analitico i ne odražava nužno stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.