Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Kasalica: Ključno izraditi održiv rebalans i budžet za 2021.

novac2222_10
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 12.09.2020. u 11:17

Izrada održivog ovogodišnjeg rebalansa i budžeta za narednu godinu su ključni izazovi nove vlade, ocijenila je ekonomska analitičarka, Mila Kasalica i dodala da će to biti naporan i iscrpljujući posao.

 

„Ključno je pripremiti održiv rebalans budžeta, kao i budžet naredne godine, posebno imajući u vidu značajne odlive koje su Vlada i resorno ministarstvo odradili tokom jula i avgusta, ponašajući se kao da se ne nalazimo u najdubljoj ekonomskoj krizi svjetske ekonomije u stoljeću“, rekla je Kasalica agenciji Mina-business.

Ona je ocijenila da će to biti užasno naporan i iscrpljujući posao, oko kojeg bi da je Crna Gora zajednica odgovornosti, odlazeća Vlada trebalo da pruži punu podršku u radu.

„Kako odgovorna institucionalna i strukovna podrška odavno nijesu naša realnost, tada odgovorno kao građani i građanke Crne Gore moramo prihvatiti činjenicu da će budući ministar finansija biti najnevoljenija osoba crnogorske javne scene“, smatra Kasalica.

Prema njenim riječima, iako će to biti neumoljivo-izvjesno, važno je iznaći sve mehanizme da se pripreme ozbiljni dokumenti, koji će simbolisati ublažavanje, stabilizaciju i oporavak crnogorskih javnih finansija, a posredno i ukupne ekonomije zemlje.

„Vrijeme je da se ravnodušnost, apatija i cinizam u intelektualnom promišljanju rezultata izbora s kraja avgusta svedu na sporadične doskočice, kako bi se budućem ministru finansija dalo dovoljno informacija i taktičkih inputa da se strukturiraju dokumenti zaokreta. Visoko vjerovatno će ova dva zakona biti prije svega pokazatelji suočenja i svođenja“, navela je Kasalica.

Međutim, ni takva bespogovorna činjeničnost ne treba da sistemski obeshrabri da se odrade potrebni koraci, pošto će crnogorska ekonomija, uz pažljiv institucionalni pristup, iznaći okrepljujuće mehanizme buđenja, s ciljem da krene u novu održiviju fazu razvoja, nakon tekućeg dubokog resetovanja na dolje.

„Dugoročne perspektive razvoja crnogorske ekonomije ne treba da budu u fokusu rada novog tima izvršne vlasti u Crnoj Gori. Dan po dan, mjesec po mjesec, kako bi crnogorska ekonomska konjuktura dobacila do naredne sezone, uz nadu da će se narednog proljeća početi sa dočekom gostiju iz svih krajeva svijeta“, rekla je Kasalica.

Ona je, govoreći o problemima crnogorske ekonomije, odnosno visokim javnim dugom i trenutno aktuelnim padom prihoda od turizma, usljed pandemije koronavirusa, kazala da je tokom prošle godine crnogorska ekonomija ušla u tinajuću krizu, a nakon stečaja u dvije banke.

„Tada se ukupni ekonomski sistem zemlje van svake sumnje suočio sa istinom da su udarne institucije duboko politički i interesno obilježene nerazvojnim perspektivama, odnosno netransparentnim modelima organizacije dalekim od javne i sistemske odgovornosti“, saopštila je Kasalica.

Prema njenim riječima, stabilni novčani tokovi unutar i iz inostranstva su čuvali iluziju da je 'med i mlijeko' stanje nezaustavljiva budućnost crnogorskih ekonomskih trendova.

„Pandemija je naše udarne institucije javne administracije i finansijskog sektora ogolila u nespremnosti da dokažu održive reakcije na trenutne rizike, ostavljajući na ledini snalaženja ukupan crnogorski mikro, mali i srednji biznis“, kazala je Kasalica.

Turistički poslenici su, kako je dodala, u tom skupu ostali najviše pogođeni posljedicama upravljanja krizom zdravlja zbog pandemije.

„Uz dužno strukovno i sistemsko poštovanje skromnih tokova subvencija iz drugog i trećeg paketa podrške privredi Crne Gore, potrebni su mnogo veći novci, što prije i uz obavezujuće transparentno upravljanje“, navela je Kasalica.

Ona je rekla da će se zbog toga javni dug uvećavati.

„Cilj je istrajati ovu zimu uz najmanje lomove i sa najmanjim brojem aplikanata na šalterima socijalne pomoći, odnosno uz neuvećanje redova pred narodnim kuhinjama, koji preko noći mogu postati kilometarski, ako se polazi od tekućih zbivanja u mnogo jačim ekonomijama od crnogorske“, smatra Kasalica.

Ona je, odgovarajući na pitanje šta će biti najteže novoj vladi da sprovede kada je u pitanju dalji razvoj crnogorske ekonomije, kazala da novi tim izvršne vlasti u Crnoj Gori ne može imati u fokusu razvoj.

„Primarni zadatak će biti filigransko iznalaženje rješenja za ublažavanje, stabilizaciju i oporavak crnogorske ekonomije“, smatra Kasalica.

Prema njenim riječima, sistemski i strukovno, najteži zadatak, paralelno sa izradom rebalansa tekuće i budžeta naredne godine, biće strukturirati transparentno, metodološki pouzdano sito kriterijuma kvaliteta, koje treba da posluži za sproveđenje reforme javne uprave.

„Zašto? Sa građanske i strukovne strane, odgovorno treba znati da je svaki eventualni budući rez u tokovima javnih finansija realan i treba ga promišljeno a priori podržati, ukoliko to posredno znači da će se sačuvati tokovi odliva prema penzionerskoj populaciji u zemlji“, zaključila je Kasalica.

Izvor: Mina biznis

 

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

U energetici fokus mora biti na održivim izvorima energije (OIE), naročito na solarima, jer u ovom regionu postoji ogromni solarni potencijal i to je nešto što se mora iskoristirati, a istovremeno predstavlja razlog zašto se ne moramo oslanjati na gas, kazao je Ivan Bulatović, izvršni direktor EPCG na panelu Akt o balansiranju - Navigacija tranzicije sa uglja na OIE,naspram strategije na zapadnom Balkanu koji se juče održao u okviru dvodnevne konferencije  Energy Week Western Balkans.
Elektroprivreda (EPCG) je na tenderu za nabavku fotonaponskih modula za projekat “Solari 5000+”, izabrala 1.125.432 eura vrijednu ponudu podgoričke kompanije “Novi Volvox”. Ova odluka je donijeta 3. oktobra, a na nju postoji mogućnost žalbe još četiri dana, prenose Vijesti.
Ukupni prihodi od nagradnih i igara na sreću, zaključno sa 30. septembrom, iznosili su 24,24 miliona eura, što predstavlja rast od 81,72 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.