Milion i po eura za obnovu hidrološke stanice, radovi važni i za projekat prevođenja Zete u Krupac i Slano

Iz Elektropivrede Crne Gore (EPCG), u čijoj su nadležnosti radovi, objašnjavaju za portal Onogošt da se izvode u sklopu projekta rekonstrukcije i modernizacije hidroelektrane Perućica faza 2, a u okviru kojeg se realizuje i rekonstrukcija hidrološkog mjernog profila Duklov most.

Zbog čega je ova hidrološka stanica značajna za EPCG objašnjava Slobodan Banović, inženjer i koordinator projekta.

„Duklov most“ je referentna hidrološka stanica za rad HE „Perućica“, jer od kvaliteta podataka na ovoj stanici, u svemu zavisi i svakodnevno planiranje rada same elektrane, kao i određivanje bilansa voda koje gravitiraju elektrani. Dakle, od kvaliteta izmjerenih podataka zavisi i optimalna eksploatacija sistema HE Perućica, sa aspekta proizvodnje električne energije“, kaže Banović.

U današnjim uslovima profil hidrološke stanice „Duklov most“ je, primjećuje, u velikoj mjeri poremećen, a poremećeno je i izmijenjeno prirodno korito rijeke Zete u odnosu na stanje iz prethodnog perioda.

„Kako se doticaji u akumulacije Vrtac, Slano i Krupac, kao i proticaji na ostalim vodotocima u Nikšićkom polju računaju u korelativnom odnosu sa proticajem na profilu Duklov most, tako se realizacijom ovog projekta obezbjeđuju uslovi za dobijanje tačnih podataka o ukupnom dotoku sa sliva, što je neophodan uslov za optimalno upravljanje radom sistema HE „Perućica““, kaže Banović.

Radovi su počeli 21. jula od kad teče ugovoreni rok od 100 dana za završetak posla. Međutim, dinamika će, kaže Banović, zavisiti i od hidroloških uslova tj. padavina i vodostaja.

Navodi da radovi predviđaju regulaciju i uređenje korita rijeke u dužini od oko 250 m nizvodno od mosta na Duklu što podrazumijeva da se nizvodno od mosta korito rijeke čisti od postojećeg nanosa.

„Nakon toga se u prvoj i trećoj dionici na obalama formiraju nasipi od gline i iskopanog materijala iz korita, koji se nakon toga zajedno sad dnom oblažu kamenom, dok se u srednjem dijelu dužine 70m formira dionica za mjerenje, na kojoj se betoniraju vertikalni zidovi, i naknadno ugrađuje mjerna oprema. Ovi radovi su ujedno i regulacioni, pa je korito dimenzionisano da prihvati vode koje imaju vjerovatnoću pojave jednom u 100 godina, što će spriječiti izlivanje vode na okolne parcele“, objašnjava koordinator projekta.

Vrijednost pomenutih radova je oko 1.500.000 eura sa PDV-om.

Ugovor je zaključen sa konzorcijumom Vigoris ecotech d.o.o Podgorica i Đurković d.o.o Nikšić.

Da se priča oko projekta ne završava izgradnjom hidrološke stanice i određivanjem bilansa voda, potvrđuju i u EPCG.

„Podaci sa mjerne stanice će se koristiti za kontrolu nizvodnih proticaja od mjesta zahvata vode u Zavrhu i za proračun bilansa voda projekta prevođenja Zete u akumulacije Krupac i Slano, dok u građevinskom smislu predstavljaju potpuno zasebne projekte“, navodi se u odgovoru Banovića.

Sve ovo opet aktivira priču prevođenja Zete u Krupac i Slano koja je nakratko, čini se, utihnula.

Energetska i ekonomska isplativost ili ekološka katastrofa?

Priča o ovom planiranom poduhvatu ima dvije strane medalje.

EPCG je tokom 2017. godine isticala da bi ovaj poduhvat imao energetsku i ekonomsku opravdanost, jer bi se prevođenjem Zete povećala proizvodnja u hidroelektrani Perućica, a smanjio i poplavni talas na području toka rijeke.

Vlada je 2020, uprkos protivljenju mještana i stručnjaka, usvojila nacrt Lokalne studije lokacije (LSL) prevođenja dijela voda rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano s predlogom programa održavanja javne rasprave.

“Prevođenje voda rijeke Zete može voditi ka smanjenju deficita električne energije u zemlji, ukoliko se realizuje rekonstrukcija i modernizacija HE ‘Perućica’… Očekuje se da će omogućiti veću iskorišćenost vodnog potencijala… Finansijski efekat ovoga projekta na nivou Elektroprivrede može da se ostvari i do tri miliona eura… Ako se uzme optimalni scenario, direktni efekat se ostvaruje kroz porez na dobit na godišnjem nivou, prosječno 150.000 eura.

Indirekno, prihodi Elektroprivrede se povećavaju oko dva miliona eura, odnosno i društveni proizvod države i odgovarajući porez. Realizacija projekta ima efekte i preko zapošljavanja 15 do 20 radnika i značajan je multiplikativni efekat investicije od 28 miliona eura”, piše u nacrtu.

Područje za koje se izrađuje LSL, kako piše u nacrtu, obuhvata prirodni vodotok rijeke Zete u mjestu Zavrh, a u zoni akumulacija Slano i Krupac, neizgrađene i nenaseljene djelove obala jezera. Brana će biti locirana uzvodno od ušća Miločanskog potoka u rijeku Zetu, dok će tunel biti sa slobodnim tečenjem.

Računica EPCG pokazuje da bi, zavisno od cijene električne enrgije na berzi, taj projekat godišnje donosio do 3,5 miliona eura, što znači da bi se za sedam godina vratio uloženi novac.

Ovom projektu EPCG usprotivili su se mještani koji gravitiraju uz rijeku i koji su formirali udruženje “Rijeka je život”.

U više prilika isticali su da bi projekat donio ekološku katastrofu, strah od poplava, promjenu režima podzemnih voda, uticaj na poljoprivredu… Zbog toga je poruka koju su tad poslali mještani bila jasna: „Zeta treba da teče“.