Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Nikšićanke nakon deceniju ubiraju plodove rada: Potražnja za domaćim proizvodima sve veća

Privatna arhiva
  • Autor onogost.me
  • 23.10.2023. u 08:31
Nikšićanke Biljana Roćenović i Milena Delić već desetak godina spremaju domaće proizvode po tradicionalnoj recepturi, i to od voća ubranog u okolini Nikšića, pretežno na Bršnu, Krnovu i Žurimu.

Počele su sa branjem šumskog voća – jagoda, malina, borovnica, kupina, drenjina, od čega i prave sirupe. Nakon deceniju, uspjele su da razrade posao, pa sada mogu da ubiraju plodove rada.

Roćenović u razgovoru za portal Dnevno kaže da je sve počelo spontano.

„Počeli smo, kao i mnogi, da pravimo sve za sopstvene potrebe. Sve je to bilo neplanski i spontano, odnosno postepeno. Po preporuci je na početku bilo- nekoliko litara komšinici, pa drugom komšiji, a onda oni nekome preporuče i tako se širilo. Dobri proizvodi uvijek nađu svog kupca“, kaže Roćenović.

Pomogli su, kako ističe, i sajmovi poljoprivrednih proizvoda, ali je izostala adekvatna pomoć države.

„Prijateljica sa kojom radim je nekoliko puta pokušavala da dobije pomoć nadležnih, ali je ta pomoć uvijek izostala. Tražila je sredstva za mašinu za sok i slične stvari, ali je uvijek odbijena. Nije tražila novac već samo pomoć u vidu mehanizacije koja bi joj pomogla i u njenom gazdinstvu. U posljednje vrijeme nije ni tražila pomoć, jer je odustala zbog toga što je uvijek bila ispod crte, koliko god da je bilo prijavljenih“, tvrdi Roćenović.

Ističe da nude samo domaće proizvode, što ima mnoge prednosti.

„Dešava se da mnogi kupe proizvode i preko ljeta prodaju na štandovima na primorju ili etno sela. Znaju da su domaći proizvodi rađeni na starinski način, bez aditiva. Zbog toga godišnje dosta prodamo, ali nikada nijesmo vodili računa koliko, odnosno ne vodimo nikakvu statistiku. Najviše prodamo borovnice i drenjine, odnosno sirupa od borovnica i drenjina. Toga najviše i uberemo, a to se i najviše traži. U sezoni su to šumske jagode, koje su uvijek najtraženije. Koliko god da uberemo toliko i prodamo. To je specifično voće i uvijek može da se proda sve što se ubere. Podjednako dobro se prodaje i u sirovom stanju“, priča Roćenović.

Navodi da su imali solidnu sezonu i dobre vremenske uslove za rod, kao i da je rast cijena na globalnom nivou uticao i na male proizvođače.

„Naši sirupi su do ove godine bili tri eura, a od ove godine su tri i po ili četiri eura. Na to je uticao rast cijena šećera i praktično i pored povećanja cijena naših proizvoda, imamo manju zaradu nego ranije. Bolja nam je bila zarada prošle godine dok je sirup bio tri eura, nego sad kad je četiri eura. Sa cijenama smo neka ‘zlatna sredina’ i nijesmo se prilagođavali svim ovim poskupljenjima“. Ljudi se čak i začude zašto prodajemo tako jeftino sirupe, jer kod drugih je ta cijena pet ili čak i sedam eura. Mi pustimo kupce da probaju, pa čak i da reklamiraju proizvode, ali nijesmo imali žalbe. Sve mušterije se vraćaju i većinom imamo stalne mušterije“, kazala je Roćenović.

Od ovog posla, kako kaže, može dobro da se poveća kućni budžet.

„Domaćica može imati skromnu zaradu od ovoga i da bude svoj gazda. Ima dosta prednosti. Nije lak posao, ali radimo ga iz ljubavi pa sve lakše bude, naročito kad i kupci budu zadovoljni. Korona nije mnogo uticala na posao jer smo imali stalne mušterije, koje znaju kada ide koje voće, a koji su se sami javljali. Kad je sezona pojedinog voća, praktično i da ne možemo da stižemo. Uz stalne mušterije tu su i oni koji se javljaju po preporuci pa uvijek ima posla“, objašnjava Roćenović.

Prema njenim riječima, sve je veća potražnja za domaćim proizvodima, koji su sve više na cijeni.

„Nekada je bilo kada ti neko ponudi domaći sok da kao nemaš ništa u kući, ali sada je potpuno drugačije. Domaći sokovi su sve traženiji među većinom građana“, poručuje Roćenović.

Objašnjava da cijeli postupak prate brojne prednosti, ali i mane.

„Za branje plodova neophodno je da ustanete u četiri ujutru. Ostatak dana provodite u prirodi, a sigurno da nije lako brati jagode i borovnice. Dovoljno je što mnogo puta treba da se sagnete i ustanete, ako znamo kako se bere ovo voće. Kod drenjina je specifično to što moraju da odstoje, a nakon toga je ručno plasiramo, što je isto naporno, jer je to fizički posao. Sve je lakše kada to ispadne dobro i kad su kupci zadovoljni. Kada od svega imate zadovoljstvo lakše se podnosi posao i imate veći motiv“, kazala je Roćenović.

Izvor: Dnevno.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    1

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Dvije prosječne zarade u Crnoj Gori nijesu dovoljne da podmire troškove iz sindikalne potrošačke korpe koje iznosi 2.000 eura, što nam i dalje govori da su troškovi života mnogo veći u odnosu na zarade, kažu sagovornici Portala RTCG.