Podržan predlog da se PDV na menstrualne proizvode i dječje pelene snizi sa 21 na sedam odsto

pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 07.12.2022. u 16:39
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet podržao je predlog izmjena i dopuna Zakona o PDV-u, kojim Liberalna partija (LP) traži da se snizi ova dažbina (uvoz i promet) od 1. januara naredne godine na menstrualne proizvode sa sadašnjih 21 odsto na sedam odsto.

Odbor je podržao i amandman, na isti predlog zakona, poslanice Demokrata Tamare Vujović kojim se traže sniženje PDV za isti iznos i na dječje pelene.

Oba predloga na sjednici Odbora su podržali poslanici parlamentarne većine iz 30. avgusta 2020. godine, uz poslanika LP-a Andrije Popovića, pa je time obezbijeđena većina i kada glasanje bude na skupštinskom plenuma.

Sjednici nisu prisustvovali poslanici DPS-a, SD-a i Bošnjačke stranke.

Cijena pakovanja menstrualnih uložaka sada je u prosjeku od 1,39 eura pa do tri eura, tampona od 2,95 do 3,55 eura, dok se pakovanje dječjih pelena može kupiti u prosjeku od 14,99 do 21,99 eura.

Predstavnici Ministarstva finansija su istakli da nisu podržali predlog da se snizi PDV na menstrualne proizvode jer smatraju da se njime nije definisala lista menstrualnih proizvoda, a smatraju i da je praksa pokazala da manje stopa PDV-a neće dovesti i do niže maloprodajne cijene.

Poslanik LP Andrija Popović u obrazloženju predloga je naveo da se sniženjem PDV-a na menstrualne proizvode nastoji uticati na smanjenje problema menstrualnog siromaštva, ali i ići u korak sa dobrim evropskim praksama država koje su prepoznale da je oporezivanje ovakvih proizvoda jedan od oblika rodno zasnovane diskriminacije.

”Primjenom opšte stope PDV-a od 21 odsto i u slučaju menstrualnih potrepština, zanemaruje se činjenica da je u pitanju osnovni proizvod, koji je ženama u reproduktivnoj dobi neophodan za vođenje zdravog, dostojanstvenog i normalnog života. Menstrualni ciklus nije stvar izbora, već prirodni proces i kao takav zahtijeva dostupnost odgovarajućih higijenskih potrepština, te je problem menstrualnog siromaštva, kao dominantan problem koji pogađa žensku populaciju širom svijeta, a koji između ostalog podrazumijeva nemogućnost obezbjeđivanja menstrualnih proizvoda, prisutan i u Crnoj Gori. Nažalost, u Crnoj Gori je ova tema nepravedno zanemarena, u prilog čemu govori i to da ne postoje zvanični statistički podaci o menstrualnom siromaštvu, na osnovu kojih bi se utvrdilo stvarno stanje, odnosno, ozbiljnost koju ovaj problem izaziva, naročito kod porodica, odnosno pojedinaca niske platežne moći, a gdje je makar jedna osoba ženskog pola”, naveo je Popović.

Predlogom zakona Popović je predvidio da se promet menstrualnih proizvoda oporezuje po stopi od nula odsto do kraja tekuće godine, a da se od 1. januara uvoz i promet istih oporezuje po sniženoj stopi od sedam odsto.

Ministarstvo finansija priprema sopstvene izmjene zakona

 

Pomoćnica ministra finansija Biljana Peranović na sjednici Odbora za ekonomiju kazala je da to ministarstvo nije podržalo predlog dopuna zakona iz više razloga.

“Jedan od razloga je što se zakon diskriminatorski ponaša prema unutrašnjem tržištu i uvoznicima. Predviđena je nulta stopa poreza do kraja godine samo na domaćem tržištu, dok je uvoz i dalje oporezivan sa 21 odsto, što bi dovelo do poremećaja. Drugi razlog je to što zakonom nije predviđen podzakonski akt koji bi razradio koji su to sve menstrualni proizvodi koje moramo imati zbog oznaka u tarifnom zakonu. Još jedan razlog je što ministarstvo priprema Predlog izmjene i dopune Zakona o PDV i ako se nakon sprovedene analize procjene uticaja predloženog zakonskog rješenja na maloprodajne cijene i prihode budžeta ocijeni da je isto opravdano, ministarstvo će predložiti prilagođena zakonska rješenja u oblasti oporezivanja i prometa higijenskih proizvoda za žene, koja će biti ravnopravna za sve poreske obveznika. uradiće detaljnu analizu na uticaj smanjenja prihoda na budžetu, a tako i na maloprodajne cijene, jer smo primijetili da smanjenje poreskih stopa nije uticalo na smanjene cijena u maloprodaji”, navela je ona.

Istakla je i da su primijetili da smanjenje poreskih stopa nije uticalo na smanjenje cijena proizvoda u maloprodaji.

Poslanik Pokreta za promjene Branko Radulović istakao je da se u predlogu Popovića ne navode fiskalni efekti po budžet.

“Volio bih da imamo socijalni efekat u odnosu na ugrožene i volio bih da imamo fiskalni efekat jer ako ovako nastavimo da povećamo bez ikakvog ograničenja rashodnu stranu, a ništa se ne dešava na prihodnoj, bojim se da niko neće imati te potrepštine koje su neophodne za biološki normalni život”, rekao je Radulović, koji je ipak najavio da će u plenumu glasati za ovaj predlog.

Žene samo za PDV potroše 1.200 eura

 

Poslanica Demokrata Tamara Vujović istakla je da žene prosječno tokom svog života, kada imaju menstrualni ciklus, potroše oko 5.000 eura na potrepštine.

“To znači da će platiti 1.200 eura, isključivo poreza zato što je žena i to se zove ‘pink tax’ i to nas dovodi na teren razlike između jednakosti i ravnopravnosti. Menstrualne potrepštine u koje spadaju tamponi, ulošci i menstrualne čašice spadaju u osnovne potrebštine. Ovo je esencijalna stvar i treba sniziti stopu PDV-a”, navela je Vujovićeva.

Do 25 odsto žena ne može da obezbijedi menstrualne potrebe

 

Poslanica Demokratskog fronta Simonida Kordić poručila je da voljela da zna fiskalni uticaj predloga zakona, ali i da kakva god da je ta informacija ona nju ne bi opredijelila kako da glasa o ovom predlogu.

“Informacija da 25 odsto anketiranih žena tvrdi da nije u stanju da pribavi sebi adekvatne potrepštine tokom trajanja menstruacije je dovoljno alarmantna da ovaj parlament mora da reaguje”, rekla je Kordić.

Miloš Medenica ispred Ministarstva finansija je kazao da taj resor nema primjedbe kada je u pitanju “misija” ovog predloga. On je ponovio da predloženim rješenjem nije omogućen pravni osnov za detaljno propisivanje proizvoda koji se smatraju menstrualnim potrebštinama što bi predloženu normu učinilo nedovoljno jasnim i širokim za tumačenjem iste.

“I drugo je ključno da je praksa pokazala da ovakvim rješenjima ne činimo uslugu krajnjim korisnicama. Izražavamo bojazan da neće izazvati smanjenje maloprodajne cijene, već ćemo uslugu napraviti isključivo uvoznicima i trgovinskim lancima i povećati njihovu maržu”, rekao je Medenica.

On je istakao da je bolje rješenje da se obezbijede besplatna sredstva, nego da dođu u situaciju da pozitivan efekat imaju samo uvoznici i trgovinski lanci.

Poslanica Demokrata u obrazloženju amandmana kojim traži niži PDV na dječje pelene Tamara Vujović je navela da je podneseni amandman u funkciji poboljšanja uslova za zadovoljenje jedne od osnovnih potreba djeteta.

”Sljedeće godine Crna Gora podnosi izvještaj Komitetu za prava djeteta, posljednji je upućen u 2017. godini. Ne ohrabruje činjenica da se taj izvještaj neće puno promijeniti u odnosu na prethodni. UNICEF je kao partner nadležnima koji se bave dječjom zaštitom, osim ovog izvještaja izradio obimno istraživanje o multiploj deprivaciji, višedimenzionalnog siromaštva kojoj su izožena djeca. MODA metodologija pokazuje da samo 20 odsto djece u Crnoj Gori ne osjeća niti jedan od modela deprivacije. Višedimenzionalno siromaštvo najzastupljenije je među djecom starosti od nula do 23 mjeseca – 77,6 odsto djece u ovoj starosnoj grupi suočava se sa tim.

Vujovićeva je navela podatak i da više od 80 procenata crnogorske djece doživljava deprivaciju u barem jednom domenu dobrobiti, bez obzira na starost, dok mlađa djeca obično istovremeno doživljavaju deprivaciju u više dimenzija od starije djece.

Izvor: vijesti.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana.

    Povezani članci

    Korisnici elektrodistributivnog sistema su u decembru preuzeli ukupno 274.940.334 kWh električne energije, što je oko 23 odsto više u odnosu na novembarsku potrošnju i na nivou energije preuzete tokom istog perioda prethodne godine, saopšteno je iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema.
    Bivši radnici nikšićke Željezare ne odustaju od blokade teretne kapije, jer neće dozvoliti odvoz materijala neophodnog za budući rad pogona. U Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) sa bivšim vlasnikom traže kompromisno rješenje.
    Prosječna zarada bez poreza i doprinosa u decembru 2022. iznosila je 727 eura i bila je 0,8 odsto veća u odnosu na novembar. Dok je potrošačka korpa u decembru iznosila 800 eura, saopštila je Uprava za statistiku MONSTAT.