Popunjeno 60 odsto privatnog smještaja, cijene na nivou 2019.

  • Autor onogost.me
  • 05.08.2022. u 09:19

Popunjenost privatnog smještaja na primorju je 60 odsto i zabilježen je rast u posljednjih desetak dana, kazala je predsjednica Udruženja izdavalaca privatnog smještaja Branka Džoganović. Ona je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” istakla da su cijene smještaja na nivou 2019. godine i niže.

“Popunjenost privatnog smještaja je nešto bolja i prešli smo 60 odsto, što je bolje u odnosu na prethodnih 10 dana”, kazala je ona.

Najviše gostiju u privatnom smještaju bilježe Ulcinj, Bar, Budva i Herceg Novi.

“Budva je značajno povećala broj gostiju nego što je to bio slučaj u predsezoni, dok je Herceg Novi bilježio veću popunjenost, kao i Ulcinj”, kazala je ona.

Gosti se najviše žale na parking, buku, odvoz smeća.

Ističe da su dosta oprezno u ovu sezonu ušli sa cijenama.

“Negdje su na nivou 2019. godine i niže i to nam potvrđuju gosti koji su zadovoljni. Uglavnom se žale na cijene plažnog mobilijara”, kazao je on.

Najveći kamen spoticanja, prema njenim riječima, je to što privatni smještaj nije standardizovan.

“Na tome se nije radilo i to nam je najveći kamen spoticanja kada je riječ o organizovanoj prodaji kapaciteta. Vjerujem da ćemo na tome da radimo u narednom periodu, iz Ministarstva smo dobili najave”, kazala je ona.

 

Izvor: rtcg.me

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Povezani članci

Uporedo sa političkom krizom, te prepucavanjima o tome kako je prevazići, posljednjih dana, čak i iz skupštinskih klupa, često čujemo riječ bankrot. I dok građani strahuju kako će dočekati zimu, iz državne kase je, za posljednje tri godine, bivšim funkcionerima isplaćeno više od šest miliona eura po osnovu funkcionerskih naknada, koje primaju godinu nakon prestanka radnog odnosa. Iako su pojedine nevladine organizacije inicirale skraćenje perioda u kojem funkcioneri ostvaruju to pravo, dalje od toga se nije odmaklo.
Pandemija koronavirusa u prethodne dvije godine ključni je razlog zbog koga kasni izgradnja vjetroelektrane “Gvozd” jer su njene posljedice uticale na globalni poslovni ambijent i energetski sektor, a to se sve odrazilo na pribavljanje potrebnih dozvola, saglasnosti i na pregovore o finansiranju ovog projekta.