Prošle godine platu od 12.500 primalo 447 građana

Ako na godišnjem nivou doprinosi iznose 50.350 eura i više, to znači da je za tih 447 lica mjesečno po osnovu doprinosa uplaćeno minimum 4.200 eura. Mjesečni doprinosi od 4.200 eura znače da je mjesečna neto plata tih lica bila minimum 12,5 hiljada eura, odnosno da oni na godišnjem nivou zarade minimum 150 hiljada eura.

“Podaci su dobijeni na osnovu IOPPD obrazaca koje su poreski obveznici dostavili Poreskoj upravi do 22. decembra”, stoji u tekstu.

Da su plate većine od 447 lica mnogo veće od 12,5 hiljada mjesečno pokazuju podaci Poreske uprave objavljeni u medijima početkom decembra, prema kojima je najveća bruto plata u 2015. godini iznosila 309,425 eura. Ta plata je isplaćena u sektoru hotelijerstva.

U 2014. godini najveća bruto plata iznosila je 121,2 hiljade eura i isplaćena je u sektoru građevinskih projekata. Na nju su plaćene dažbine od 52,2 hiljade eura, što znači da je neto plata iznosila 69 hiljada.

„Suma od 50.350 eura je za skoro devet puta veća od iznosa koji na godišnjem nivou zaradi prosječni građanin. Sa prosječnom neto platom od 480 eura građanin Crne Gore može da zaradi godišnje 5.760 eura, što znači da bi sumu od 50.350 eura zaradio za 80 mjeseci. Doprinosi na prosječnu godišnju platu u Crnoj Gori ne iznose ni dvije hiljade eura, pa je građaninu sa prosječnom platom potrebno da radi više od 25 godina kako bi njegov poslodavac u Fond PIO uplatio sumu od 50.350 eura. Sa uplaćenim doprinosima od skoro dvije hiljade godišnje, prosječan građanin bi imao penziju malo preko 200 eura”, navodi se dalje u tekstu.

Prema zakonu, zaposleni kojem se uplate doprinosi od preko 50.350 eura ima pravo da traži povraćaj doprinosa. Sredstva po osnovu povraćaja doprinosa obično se isplaćuju početkom tekuće godine za prethodnu.

“Tako je prošle godine, trojici direktora Erste banke isplaćeno na ime povaćaja doprinosa ukupno 105 hiljada eura. Jedan od direktora je po tom osnovu prihodovao skoro 40 hiljada”, objašnjava se u tekstu.

Najviša godišnja osnovica za plaćanje doprinosa usklađuje se na osnovu kretanja prosječne bruto plate i podacima Monstata. S obzirom da je lani prosječna plata bila na istom nivou kao 2014. godine, najviša stopa se nije mijenjala.