Umjesto popularnih „kućica“ gradi se još jedan stambeno-poslovni kompleks?

Po uzoru na poslovnu zgradu u Ulici serdara Šćepana, investitori bi bili sadašnji vlasnici, koji već dugo izdavaju objekte u različite svrhe. Na jednoj od najfrenkventijih lokacija u gradu, smješteno je 11 poslovnih prostora, a jedna od vlasnica, Anđela Bulajić kaže da su složni da sopstvenim sredstvima finansiraju izgradnju.

„Naša ideja je da u prizemlju bude prostor za trgovinu, a tri sprata, ukoliko projekat omogući, bili bi stanovi. Prilaz bi ostao isti, kao do sada. Mislimo da bi to bilo i urbanističko rješenje, jer privremeno stanje traje više od 20 godina. Ne može trajati vječno“, kaže Bulajić u ime vlasnika koji će uskoro podnijeti i formalnu inicijativu za izgradnju troetažnog objekta.

No, dugogdišnja ideja čeka na realizaciju zbog vlasništva nad zemljištem, ali i drugih predloga koji su spominjani kao urbanističko rješenje u tom dijelu grada.

„Devedesetih godina zainteresovani zakupci prijavljivali su se na javne licitacije, sa ponudama. Tako su od Opštine dobijali pravo da izgrade objekte i započnu svoj biznis. Vremenom je nastao ”red” poslovnih objekata, različite namjene. Međutim, zemljište, površine od preko 1.100 kvadratnih metara, ostalo je u opštinskom vlasništvu’’, objašnjava Bulajić u uvjerenju da imaju pravo preče kupovine.

Ranijih godina moglo se čuti da je na tom prostoru planirana izgradnja pumpe, ali i da će prostor biti pretvaren u zelenu površinu. Naša sagovornica kaže da svi ti predlozi ugrožavaju opstanak nemalog broja radnih mjesta.

„Govorilo se da će se pojaviti investitor, koji će da kupi zemljište od Opštine i  gradi pumpu. To se nije desilo i  od tada je prošlo dosta vremena… Kada su u pitanju predlozi za zelenu površinu, mislim da bi takvo rješenje uticalo na sve. Ipak, oko 50 ljudi radi u ovim poslovnim prostorima. Oni bi izgubili posao u slučaju da kompletan prostor postane zelena površina“, navodi ona i kao razlog protiv te ideje dodaje da su dugogodišnji  vlasnici  vremenom uložili dosta novca u nešto nad čim ni dan-danas nemaju puno vlasništvo.

„Jedan od njih, uložio je preko 20.000 tadašnjih maraka, na licitaciju, ali i brojnim ulaganjima u objekat. Još njih, uložilo je mnogo. To je bio period ohrabrivanja preduzetništva. Da li ti ljudi treba da ostanu bez uloženog novca odjednom“, pita naša sagovornica, napominjući da je devedesetih godina potreba za razvijanjem tržišta diktirala uslove zbog kojih su nastajali slični poslovni prostori širom grada.

U Ulici Narodne omladine na pomenutoj lokaciji nalaze se prodavnice voća, prehrane, kafići… koji bi, kako kaže Bulajić, dobili novu formu jednom reprezentativnom zgradom, koja bi dala poseban izgled jednoj od najprometnijih ulica u gradu.

Vlasnici najavljuju da će uskoro podnijeti i zvanični zahtjev Sekretarijatu za uređenje prostora, kojim će pokrenuti proceduru za kupovinu zemljišta.

Sekretarijat: Postoji procedura za prodaju zemljišta

Sekretar Sekretarijata za uređenje prostora Nebojša Adžić kaže ovim povodom da još ne postoji zvanična inicijativa o kupovini zemljišta i izgradnji stambeno-poslovnog prostora na pomenutoj lokaciji.

„Jedini način prodaje je na tender. Parcela kod solitera je prodata na taj način. Javili su se vlasnici prethodnih privremenih objekata. Naravno, postoji procedura“, kaže Adžić.