Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Vukola kreativnošću ispunjava penzionerske dane, njegovim stopama krenula i kćerka Ivana

naslovna
Marija Vujović
  • Autor Marija Vujovic
  • 08.03.2018. u 07:09

Za one koji su kreativnog duha, takvi su i penzionerski dani. Nikšićanin Vukola Kankaraš već dvije godine svoje provodi stvarajući.

Naime, 67-godišnji Vukola dvorišta, ali i kuće svojih kupaca, uljepšava radovima od drveta i kamena, a sve je počelo, kaže, kako bi „ubio“ vrijeme.

„Izrada od drveta i kamena je već dvije godine čisto hobi, kako bih radio nešto, jer prodaja je slaba uprkos pristupačnim cijenama koje su čak i ispod vrijednosti proizvoda. Prodajem i na sajmovima i mimo toga, ali to su sve mali prihodi“, iskren je on.

U Vukolinoj ponudi mogu se naći satovi od kamena i drveta, četke za kosu, ogledala, slike, ali pak i neki proizvodi koji mu oduzimaju čak i dane rada.

„Za jedan voz ili drvenu prikolicu ostavim mnogo vremena, jedan ili čak i više dana rada. Tu je šmirglanje, farbanje... Jedan ovakav voz, recimo, košta od 50 do 80 eura i mislim da je to sasvim pristojna cijena, i više od toga“, dodaje Vukola.

Ono što mu sigurno ne manjka je inspiracija i kreativnost.

„Desi se samo tako da mi nešto pane napamet i onda odlučim da to napravim. Ljudi ove krupne stvari najčešće kupuju kako bi ukrasili svoje dvorište, ali to nije tako često, obično ko ima lijepu i uređenu baštu“, objašnjava on dodajući da bude perioda kada naiđe više posla, pa se samim tim i bolje zaradi, ali da je i to rijetkost.

A Vukolin talenat svakako je naslijedila njegova kćerka, Ivana Šupić. Ona se bavi dekupažom svega par mjeseci, ali je ipak zadovoljna prodajom, a prije svega, time što se bavi nečim što voli.

„Ljubav prema dekupažu se slučajno rodila. Uvijek sam imala želju za dekoracijom svega što mi dođe do ruke, a kao dijete sam sakupljala salvete. Među njima sam našla predivne motive i došla sam na ideju da ih lijepim na neke flaše. Tako je i počelo pa se dekupažom bavim kratko, oko tri, četiri mjeseca, ne duže“, kaže Ivana.

Za nju dekupaž nije zahtjevan, potrebno je, kaže, strpljenje, volja, ljubav prema ovom hobiju i neiscrpne ideje same naviru. Radi na drvetu i staklu.

„Kod mene se mogu naći kutije raznih dimenzija, poslužaonici, podmetači za čaše, vječiti kalendari, svijećnjaci, flaše, bookmarkeri, razni privjesci, futrole za naočare, držaci za ključeve, ukrasne daske za rezanje, dekorativne slike, sapuni...“, predstavlja ona šta je ono što svakodnevno stvara.

Kako joj dekupaž nije primarno zanimanje, zadovoljna je iznosom koji donosi njegova prodaja.

„Može se zaraditi, za sada skroman džeparac, a najčešći kupci su moji poznanici, pa onda i po njihovoj preporuci dolaze i druge mušterije. Na društvenim mrežama facebook i instagram imam profil i na njima objavljujem radove. Tako me mušterije najčešće nalaze“, dodaje ona za kraj našeg razgovora.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

U energetici fokus mora biti na održivim izvorima energije (OIE), naročito na solarima, jer u ovom regionu postoji ogromni solarni potencijal i to je nešto što se mora iskoristirati, a istovremeno predstavlja razlog zašto se ne moramo oslanjati na gas, kazao je Ivan Bulatović, izvršni direktor EPCG na panelu Akt o balansiranju - Navigacija tranzicije sa uglja na OIE,naspram strategije na zapadnom Balkanu koji se juče održao u okviru dvodnevne konferencije  Energy Week Western Balkans.
Elektroprivreda (EPCG) je na tenderu za nabavku fotonaponskih modula za projekat “Solari 5000+”, izabrala 1.125.432 eura vrijednu ponudu podgoričke kompanije “Novi Volvox”. Ova odluka je donijeta 3. oktobra, a na nju postoji mogućnost žalbe još četiri dana, prenose Vijesti.
Ukupni prihodi od nagradnih i igara na sreću, zaključno sa 30. septembrom, iznosili su 24,24 miliona eura, što predstavlja rast od 81,72 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.