Za nadoknadu se prijavilo oko 1.200 majki iz Nikšića

Centru za socijlani rad za opštine Nikšić, Šavnik i Plužine, kako je rečeno portalu Onogošt iz te ustanove, dosad je predato oko 1.200 zahtjeva.

Pobjeda piše da zahtjevi svakodnevno stižu, a ministarka rada Zorica Kovačević prošle godine kazala je da očekuje da će se za naknadu prijaviti blizu 10.000 majki. 

Kako je rekla u izjavi za CdM, nije je iznenadio podatak da je pristiglo 10.000 zahtjeva od žena koje žele da primaju doživotnu naknadu, ali je brine to što predviđena sredstva iz budžeta neće biti dovoljna za ovu namjenu. Naime, budžetom je opredijeljeno 13 miliona eura za naknade majkama koje imaju troje i više djece, ali sada je već izvjesno da će država morati da izdvoji između 30 i 40 miliona eura.

“Preko 1.500 žena je podnijelo zahtjev kako bi se odrekle peznije i dobile naknadu. To su vjerovatno korisnici kojima su penzije bile ispod visine nadoknade- tj. 193 ili 330 eura. Sve će to biti biti ogroman teret za budžet. Mi čak mislimo da će za naknade biti potrebno između 30 i 40 miliona eura“, istakla je Kovačević i dodala da veliki broj žena koje su u radnom odnosu u prosvjeti, zdravstvu i ostalim firmama koje se bave trgovinom, uzimaju otpremnine i prijavljuju se za naknade.  

Prva naknada za majke biće isplaćena 20. februara, a žene koje žele da je prime već tada moraju predati zahtjeve do 20. januara.

Majke koje imaju troje djece i 25 godina radnog staža primaće 330 eura, kao i one sa četvoro i više djece koje imaju 15 godina radnog staža. Žene koje imaju troje i više djece i 15 godina su na Zavodu za zapošljavanje primaće 193 eura.

Krajem prošle godine stotine žena čekalo je ispred Fonda PIO da dobije uvjerenje da nemaju primanja, a bilo je onih i koje su se odrekle penzije radi naknade. Direktor Fonda Dušan Perović je početkom ove godine kazao da im je za obustavu penzije stiglo 2.056 zahtjeva, dok su izdali 2.230 potvrda o radnom stažu. Majke koje se odreknu penzije moći će opet da je primaju ukoliko se odreknu ove doživotne naknade.

Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti usvojen je u julu prošle godine na prijedlog poslanika Socijalističke narodne partije Aleksandra Damjanovića. U Skupštini je za ovaj akt glasalo 35 poslanika opozicije, tri poslanika Bošnjačke partije, poslanici Socijaldemokratske partije Izet Bralić i Džavid Šabović i Andrija Popović iz Liberalne partije. Poslanici Demokratske partije socijalista bili su protiv. Brojne nevladine organizacije i poslanici kritikuju ovaj akt, jer smatraju da je diskriminatorski i da zbog toga treba pribjeći njegovim izmjenama. U javnosti su se mogle čuti ocjene i da će zakon legalizovati rad na crno, jer će, kako je rečeno, mnoge žene početi ilegalno da rade.