Bojović: Ne bi bilo dobro da dođe do štrajka prosvjetara

“Nadam se da do štrajka neće doći. Vodimo otvoren dijalog sa sindikatom, a uključeno je i Ministarstvo finansija. Lično nikad nisam bio protesta i sam sam učestvovao u istima u borbi protiv bivšeg režima. Ali, u prosvjeti moramo da vodimo računa o djeci i roditeljima. Moramo biti senzitivni u tom pogledu”, dodao je Bojović.

Gostujući na Radiju Crne Gore, Bojović je kazao da nema ovlašćenja da saopšti da li će doći do povećanja zarada prosvjetnih radnicima.

“Postoje brojna budžetska ograničenja, ali nadam se da će doći do kompromisa. Ništa nismo uradili ako se uruši budžet. Moramo voditi računa o tim parametrima. Iz Ministarstva nismo licitirali procentima. Insistriraćemo da prosvjeta bude prioritet”, rekao je Bojović.

On je kazao da je tužno da plata u prosvjeti bude manja od prosječne.

“Vijesti” su danas objavile da je Sindikat prosvjete pripremio tipske izjave za svoje članove, prema kojima zaposleni u prosvjeti treba da potpišu da svojom slobodnom voljom stupaju u generalni štrajk.

U dokumentu, u koji je taj medij imao uvid, piše da se izjava podnosi na osnovu Zakona o štrajku, Statuta Sindikata prosvjete i odluke Glavnog odbora te strukovne organizacije od 22. januara ove godine.

Glavni odbor Sindikata donio je prošle sedmice odluku o minimumu procesa rada tokom štrajka, koji podrazumijeva da nema procesa nastave u osnovnim i srednjim školama, a da su nastavnici dužni da određeni period dana provedu u ustanovama, da se bave sređivanjem pedagoške dokumentacije, stručnim usavršavanjem i nekim aktivnostima.

Iz Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija nijesu odgovorili “Vijestima” kako komentarišu ovaj predlog i šta će učiniti ukoliko se Sindikat prosvjete odluči na štrajk, ali i na koji način to može uticati na učenike koji bi zbog štrajka morali da nadoknade nastavu.

Prema Aktu o minimumu procesa rada Sindikata prosvjete, u koji su “Vijesti” imale uvid, zaposleni u prosvjeti, u osnovnim i srednjim školama, tokom minimuma procesa rada dužni su da budu u školi četiri sata, bez izvođenja nastave.

“Nastavnici, stručni saradnici, saradnici u nastavi dužni su u minimumu procesa rada da obavljaju administrativno-tehničke poslove, sređuju pedagošku dokumentaciju, obavljaju aktivnosti na individualnom i kolektivnom usavršavanju (uređenje kabineta, zbirki, školskih radionica, vježbaonica, u vremenu od 8 do 12 časova”, piše u dokumentu.

Administrativno osoblje (sekretar, računovođa i drugi), prema odluci rade samo hitne i neophodne poslove sa strankama od osam do 12 sati.

U dokumentu piše da su vaspitači, nastavnici, saradnici, zaposleni na zdravstvenoj zaštiti, u ustanovama predškolskog obrazovanja dužni da obavljaju poslove prijema, smještaja, boravka, zdravstvene zaštite i ishrane djece od sedam do 14 sati, dok administrativno osoblje radi samo hitne i neophodne poslove sa strankama od osam do 12, kao u osnovnim i srednjim školama.

“Na ustanove u kojima se obavlja vaspitanje i obrazovanje djece sa posebnim obrazovnim potrebama, primjenjuju se odredbe ovog akta koje se odnose na ustanove osnovnog i srednjeg obrazovaja, a izuzetno od toga stave zaposleni su dužni da u minimumu procesa rada obezbijede prijem, smještaj, boravak, zdravstvenu zaštitu i ishranu djece, u punom radnom vremenu”, piše u dijelu akta koji se odnosi na resursne i obrazovne centre.