Gardašević: Požar na deponiji Mislov do nije ugašen, ali je pod kontrolom

Komandir Službe zaštite i spašavanja, Veselin Gardašević, kazao je agenciji MINA da su zajedno sa radnicima Komunalnog preduzeća uspjeli da spriječe širenje vatre, ali ne i da ugase vodenim topovima, jer je izbio iz dubine deponije.

“Problem je što Mislov do nije uređena deponija i što gori iz dubine dijela nepristupačnog terena. Da bi se zaustavila vatra nadležni će angažovati građevinske mašine kako bi se taj dio zatrpao i tamponirao, a potom će biti nastavljeno sa polivanjem vodom”, rekao je Gardašević.

Požari na Mislovom dolu izbijaju svake godine, kako je podsjetio, a bilo je situacija da su se vatrogasci borili sa vatrom i po tri dana i noći na tom terenu kako ne bi dozvolili da se proširi, razbukti i tako prouzrokuje ekološku katastrofu.

Direktor Nevladine organizacije (NVO) Društvo mladih ekologa, Miodrag Karadžić, rekao je agenciji MINA da deponija Mislov do ne zadovoljava propisane standarde i zakonske regulative o deponovanju otpada skoro dvije decenije.

„Trenutnim požarom gori različiti otpad koji je često opasan i sreća je u nesreći što za sada dim ne ide na gradsko jezgro, jer je sastav dima kancerogen. Kada bi se desilo da se smjer vjetra promijeni i dim ode na grad to bi bilo kolektivno trovanje 50 hiljada stanovnika“, upozorio je Karadžić.

On je podsjetio da je privremena deponija počela prvo da se formira u prirodnom udubljenju, a sada je nastalo vještačko brdo otpada, na kome se godinama odlažu različite vrste otpada o čemu nije vođena precizna i tačna evidencija.

“Požar koji već traje dva dana je samo djelić problema u odnosu na ono šta se može desiti na deponiji i samo laicima nije jasno da ovakav način deponovanja otpada predstavlja ogromnu opasnost za ljude i životnu sredinu. Pravo je čudo što zbog takvog deponovanja i čestih požara neko od zaposlenih ne nastrada“, upozorio je Karadžić.

Prema njegovim riječima, lokacija, ni u danima kad je postala privremena, nije zadovoljavala standarde, jer se nalazi u prirodnom udubljenju i nije poznato gdje odlaze taložne otpadne vode.

Kako je kazao, nalazi se i nadomak korita rijeke Zete i spiranjem vode sa deponije često dospijevaju i u samo korito.

„Da je Nikšić neozbiljan grad po pitanju deponovanja otpada ilustruje podatak da je to jedina opština u Crnoj Gori koja nema Plan upravljanja otpadom. Svaki minut kašnjenja u rješavanju sadašnjeg stanja vuče dodatni problem za građane i životnu sredinu“, kazao je Karadžić.

Kako je istakao, učestalost požara na deponiji je tolika da je neophodno hitno tražiti održivo rešenje.

„To podrazumijeva donošenje Plana o upravljanju otpadom i formiranje sanitarne deponije gdje bi se vršilo razvrstavanje otpada na više frakcija. Na taj način bi se dobila korisna sirovina i smanjile količine deponovanog otpada“, rekao je Karadžić.

Privremena gradska deponija Mislov do, kako je upozorio, nije jedino neuređeno odlagalište u Crnoj Gori, zbog čega sličan problem očekuje i više drugih gradova.

Odlaganje gradskog otpada na deponiji Mislov do, na površini oko dva hektara, počelo je 2003. godine, uz obrazloženje nadležnih da će to samo biti privremeno rješenje.

Mještani i druge ekološke organizacije godinama upozoravaju da je Mislov do, na kome se godišnje odloži oko 20 tona otpada, “ekološka bomba” i da se sa rješavanjem tog problema više ne smije čekati.

Izvor: MINA