Loša upisna politika uzrok nezaposlenosti

Prema njenim riječima, sve veći broj diploma na Zavodu za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) predstavlja ozbiljan problem za društvo, ali i za cjelokupan ekonomski razvoj države.

Milićević je na pres konferenciji saopštila da je osnovni nedostatak upisne politike rukovođenje kadrovskim i materijalnim uslovima same ustanove, a manje potrebama tržišta rada.

“Neadekvatno planiranje upisa, sprovođenje obrazovne politike koja ne reguliše broj i vrste kvalifikacija budućih generacija studenata, za ishod ima stvaranje dugoročnog problema nezaposlenosti. Stepen omasovljavanja visokog obrazovanja se svodi na to da u odnosu na broj postojećih radnih mjesta sektor visokog obrazovanja proizvede do 3,5 puta više kadra”, saopštila je Milićević.

Ona je kazala da su mladi ljudi, između 15 i 24 godine, zaposleni u procentu od osam odsto, dok je stopa njihove nezaposlenosti čak 35,9%.

“Visokoškolce karakteriše stopa nezaposlenosti od 11,7%, a u 2016. godini 74,8% bilo je zaposleno u uslužnim djelatnostima. U januaru 2017. godine bilo je oglašeno ukupno 1.275 radnih mjesta, što je manje za 8,14% (1.388) u odnosu na prošlu godinu za isti mjesec”, rekla je Milićević.

Ona smatra da mogućnost gašenja smjerova na Fakultetu političkih nauka nekoliko godina od osnivanja, po podijeljenim fakultetskim diplomama za generacije unazad može biti pravi primjer loše uspostavljene upisne politike od samog osnivanja ovog fakulteta.

“Postavljaju se pitanja, da li je rukovodstvo Univerziteta Crne Gore analiziralo ponudu tražnje za ovim profesijama u Crnoj Gori prije nego su smjerovi na fakultetu i osnovani, kao i koja je vrijednost stečenih diploma sa ovih smjerova ukoliko isti više ne budu postojali? Da li će jedan student sa diplomom fakulteta novinarstva ili međunarodnih odnosa u Crnoj Gori biti konkurentan na tržistu rada i da li su studenti uopšte imali mogućnost da se čuje i njihov glas prije samog razmatranja mogućnosti gašenja smjerova”, pitala je Milićević.

Imajući to u vidu, ona je saopštila da je mnogo bolje određene programe na fakultetima realizovati periodično.

“Na primjer svake četvrte godine, nego ih u potpunosti ugasiti. Na taj način najveća šteta je na strani studenata. Mladi ljudi moraju biti konkurentni i moraju imati šansu za posao u svojoj struci. Isto tako uvođenje prijemnih ispita na svim fakultetima, ne samo pojedinim, napravilo bi jasnu selekciju onih koji žele da se obrazuju i usavršavaju u zavisnosti od svojih mogućnosti, a samim tim svaka fakultetska diploma bi dobila na značaju, kao i cjelokupan sistem obrazovanja”, poručuje Milićević, navodeći da usklađivanje obrazovanja sa potrebama tržišta mora biti prioritetno. 

Izvor: rtcg.me