Nikšićani rijetko idu u pozorište, trećina ne čita knjige
- Autor onogost.me
- 09.01.2024. u 12:02
Zato se opravdano postavlja pitanje – Da li odgovornost za ovakve rezultate lezi u mladima, ili pak u institucijama koje ne misle dovoljno o kulturnim potrebama mladih ljudi?
U godinu u koju smo tek zakoracili, ulazimo sa poražavajućim rezultatima istraživanja o kulturi i mladima.
Istraživanje koje su sproveli Opstina i UNDP pokazuje da mladi Nikšićani rijetko ili nikada ne provode svoje slobodno vrijeme posjećujujuci kulturne događaje.
Trećina ispitanika ne ide u bioskop i ne čita knjige, veliki je procenat onih koji ne idu na koncerte i svirke, a njih 80 odsto nije bilo u muzeju, galeriji i pozorištu.
No, nije samo Niksić u problemu. Ako smo svjedoci da se o kulturi u Crnoj Gori godinama ne razmišlja sistemski, jesu li na ovakvi rezultati iznenađenje?
Sociolog Ivan Radojičić kaže da rezultati istraživanja ne izenan mene ne predstavljaju neko veliko iznenađenje.
“Grad Nikšić i građani Nikšića trpe devastaciju vec tridesetak godina a posljednjih tri godine je veliko finale te kulturne , građanske i svake druge devastacije”, smatra on.
Prema riječima profesora Univerziteta Crne Gore Vuka Vukovića pitanje sta institucije kulture , pogotovo javne institucije kulture u Crnoj Gori nude mladima.
“Da li su ti programi prilagođeni onome sto su kulturne potrebe mladih? Za ovakve rezultate istrazivanja odgovrni su i mladi ljudi kojima fali inicijative ili energije ali i institucije koje moraju imati odgovor na to
Radojičić tvrdi da da mladi ljudi u našoj državi nemaju preduzetnički duh.
“Ne prepoznaju ga, a ne prepoznaju ni start up-ove. Mladima u Crnoj Gori vrhunac kreativnosti i zadovoljštine leži u tome da se zaposle u institucijama države, odnosno da ne rade ništa, a da primaju platu za to. To je nešto sa čime moramo da se suočimo”, naveo je on.
Kako kaže Vuković, kulturi u Crnoj Gori se povećuje jako malo sistemskog razmišljanja.
“Kultura je nešto čemu se obično pristupa ad hok. Određena rješenja kulturno-umjetničke produkcije nijesu uvijek u skladu sa onim što bi trebalo da bude ciljna publika. Kulturne potrebe i startegija institucija kulture ključne su riječi o kojima moramo razmisliti”, zaključio je Vuković.
,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”
Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.
Povezani članci
- Društvo
- u
- 0
- Fudbal, Sport
- u
- 0
- Društvo
- u
- 0
7
Popovi i TV spikeri im citaju i “edukuju” ih, kao i politicari gnjili!
Naslov je sraman. Nikšićani idu u pozorište kada god ima mogućnosti da se posjeti isto, da kažem kada god ima nekog sadržaja u istom. To znam jer isto posjecujem redovno. Sto se tice daljeg teksta ne mogu komentarasiti jer se postavlja pitanje odrednice mladi. Kao novinari povedite računa o naslovima i tekstovima. Takodje o infamacijama koje planirate, uzvoru informacija i njihove vjerodostojnosti.
Molijer, evo neko ko organizuje kvizove u NK ti tvrdim da je procenat ljudi koji čita knjige (lijepa književnost) enormno manji od navedenog. Posjeta pozorištu je znatno slabija nego što bi trebalo, a i ponuda istog nije na nivou. Ovdje se govori o procentima ljudi koji nešto rade a ne o tome da li će pozorište kada je neka izreklamirana predstava ili slično biti puno. 1% Nikšićana će napuniti pozorište na par dana ali je to opet premali procenat.
* planirate = planirate
Bitna je partija i crkva, mrak drustva.
Sto će im pozoriste kad imaju predstave svaki dan uživo ko oce da vidi
Propadamo na svaki mogući način, i mentalno i fizički, jer ima ovoliko naroda koji korijen problema sve većeg broja neobrazovanih i lijenih, neprosvećenih ljudi vidi u postojanju naroda koji je vjerski nastrojen i koji poštuje crkvu, u kojoj vide problem i prijetnju i izjednačavaju je sa politikom, a ne u širenju uticaja društvenih mreža na kojima se propagiraju samo negativne vrijednosti. Na društvenim mrežama se, takođe, daje mogućnost mnogim irelevantnim ljudima da iskažu svoje otrovno mišljenje, a otrovnih je na žalost, uvijek bilo i biće više od normalnih. Krenimo od sebe i promijenimo sebe i svoju djecu, pa možda i spasimo nešto od ovog svijeta.