Numanović razgovarao sa nikšićkim gimnazijalcima: Romi i LGBT zajednica najmarginalizovanije društvene grupe kod nas

Cilj posjete bio je informisati mlade generacije o stanju, unapređenju i poštovanju ljudskih prava u Crnoj Gori.

Numanović je istakao da bi o ljudskim pravima trebalo da govorimo svih 365 dana, sa akcentom da svakome ljudska prava budu zaštićena, te da ih svako uživa u punom kapacitetu, umjesto što se, kako je kazao, često značajnih  datuma sjetimo samo toga dana.

“ Kada govorimo o ljudskim pravima, treba da znamo da sa njima nema pogađanja. Svako od nas kada se rodi ima pravo na slobodu, dostojanstvo i poštovanje svojih ljudskih prava. To je jedino ispravno, jer ta prava niko ne može da oduzme pojedinc” naglasio je Numanović dodajući da su ljudska prava neotuđiva, te da nam ih ne može oduzeti ni pojedinac, ni sistem, ni država.

On je podsjetio da je naša zemlja potpisala čitav set dokumenata kojima se obavezujemo da štitimo i poštujemo ljudska prava, te da su nam slični postulati utemeljeni u zakonima i Ustavu. Ipak, kako je kazao , ako se to ne pretoči u stavrnosti onda su i pristuni primjeri diskriminacije.

On mi je skrenuo pažnju kako se borba za ljudska prava često pogrešno poistovjećuje sa borbom za prava Roma ili LGBT zajednice.

“Možda takva percepcija kod naših građana i jeste opravdana. Činjenica je da su u crnogorskom društvu najmarginalizovanije grupe upravo romska populacija i LGBT zajednica. Na trećem mjestu su osobe sa invaliditetom, zatim HIV zaražene osobe, pa žene. Suština je da se mi bavimo svim tim kategorijama društva, ali isto tako i sa diskriminacijom prema bilo kom građaninu Crne Gore”, jasan je Numanović.  

On je dodao da gimnazijalci treba da budu lideri budućnosti i da iz svog uglada daju doprinos, da ono što je pravo svakog pojedinca bude i u praksi sprovedeno  i da po tom osnovu ne dozvole bilo kakav vid diskriminacije prema bilo kome, bez obzira na njegovu različitost.

“ Prosto moramo da imamo jednak aršin prema svakome i da tu obavezu poštovanja ljudskih prava dovedemo do nivoa tolerantnog”,  poručuje Numanović.

Na javnom času  je govorio Leon Đokaj, generalni direktor Direktorata za unaprjeđenje i zaštitu prava manjinskih naroda, naglasivši da i manjine imaju ista prava kao svi ostali građani. 

Numanović je nakraju i podsjetio da postoji čitav set međunarodnih dokumenata, kao i međunarodne institucije  koje se bave zaštitom ljudskih prava. Tu su prije svega Ujedinjene nacije formirane 1945. godine, sa prvenstvenom željom da žaštite ljudska prava, očuvaju mir i da se bave konfliktima između država.  Deklaraciju o zaštiti  ljudskih prava potpisalo je svega 47 zemalja, dok je SFRJ, sa još tri države  bila uzdržana.

Sa dobijanjem nezavisnosti 2006. Crna Gora je postala 192 članica Ujedinjenih nacija  i član Savjeta za ljudska prava.