Od danas prijave za naknade za novorođenčad

baby-784609_640
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 18.01.2023. u 09:40
Prijave za naknade za novorođenčad mogu se od danas podnositi centrima za socijalni rad, a najkasnije godinu od rođenja djeteta, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja (MRSS).
Kako su objasnili, jedan od roditelja, kao i usvojilac, staralac ili hranitelj imaju pravo na jednokratnu naknadu za novorođeno dijete od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja, koja se ostvaruje preko centara za socijalni rad. Ova naknada se od danas ostvaruje u uvećanom iznosu od 900 eura, odnosno od 1.000 eura za korisnike materijalnog obezbjeđenja.

“Rok za podnošenje zahtjeva za ovo pravo isti je kao i do sada – godinu od dana rođenja djeteta, odnosno pravo na naknadu se može ostvariti sve dok dijete navrši godinu dana”, objasnili su iz Ministarstva.

Navode da izmjenama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, roditelj, usvojilac, staralac ili hranitelj koji su ovo pravo ostvarili u 2022. godini imaju pravo na isplatu razlike do navednih iznosa.

“S tim u vezi, u prvoj polovini 2022. iznosi ove naknade bili su: 116.63 eura (razlika: 783,37 eura), odnosno 139.98 eura (razlika: 860,02 eura) po osnovu materijalnog obezbjeđenja, dok su u drugoj polovini 2022. godine (po usklađivanju materijalnih davanja) iznosili: 126,78 eura (razlika: 773,22 eura), odnosno 152.16 eura (razlika: 847,84 eura) po osnovu materijalnog obezbjeđenja”, kazali su iz Ministarstva.

Rok za ponošenje zahtjeva za isplatu razlike za 2022. godinu je tri mjeseca: od 18. januara 2023. do 17. aprila 2023. godine.

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana.

    Povezani članci

    Lokalni Vodovod obavijestio je da će sjutra, od 10 do 14 časova, biti obustavljeno vodosnabdijevanje u lijevom dijelu Dragove Luke, što obuhvata Široku ulicu, Bistričke ulice, Dragovolučku i Tovićku ulicu.
    Stručnjaci upozoravaju da moramo imati usaglašene strategije i zakone kako ne bismo ostali bez pitke vode, šuma, ali i nekih životinjskih i biljnih vrsta. Dok izglasavamo zakone koji bi trebalo da nas štite od klimatskih promjena, na terenu se dešavaju dramatične promjene.