Počela kampanja “Zaustavimo nasilje online”

_dmf3461
Gov.me
  • Autor onogost.me
  • 27.07.2016. u 13:38

Više od 90 odsto djece u Crnoj Gori koristi internet i u najvećem broju slučajeva doživljavaju vršnjačko nasilje, zbog čega je neophodno da im roditelji i nastavnici pruže bolju podršku, poručeno je na konferenciji povodom početka nove kampanje Vlade i UNICEF-a.

Nova kampanja Vlade Crne Gore i UNICEF-a protiv nasilja nad djecom će u prvoj fazi, do kraja godine, biti fokusirana na nasilje na internetu, u skladu sa globalnom kampanjom UNICEF-a „Zaustavimo nasilje online“.

Istraživanje sprovedeno tokom maja i juna pokazalo je da u Crnoj Gori mlađe generacije ranije počinju da koriste internet u odnosu na stariju djecu, da djeca najčešće koriste internet za zabavu i druženje na društvenim mrežama, a najmanje za školske zadatke, kao i da u najvećem broju doživljavaju vršnjačko nasilje na internetu.

Svako drugo dijete je kazalo da se na internetu ne osjeća bezbjedno i da ne koristi internet u školi, a većina kaže da zna o internetu više od svojih roditelja. 

Premijer Milo Đukanović poručio je da im je cilj da svakom djetetu pruže digitalnu pismenost koja mu je neophodna za bezbjedan život u savremenom svijetu i stvore neophodne uslove za bezbjedno korišćenje interneta.

„Uslijed narastajućih izazova i novih tehnologija, danas u 21. vijeku, nasilje nad djecom i ekspolatacija djece dobijaju nove dimenzije. Online nasilje ne poznaje granice“, kazao je on na konferenciji povodom predstavljanja kampanje.

Prema njegovim riječima, seksualna eksploatacija i zlostavljanje djece na internetu, kao i vršnjačko nasilje na internetu, pojave su sa kojim se Crna Gora, kao i sve države na svijetu, stalno suočava i stoga će se u ovoj fazi kampanje fokusirati na zaštitu djece od nasilja na internetu.

„Crna Gora je postavila dobar institucionalni okvir u oblasti zaštte djece od nasilja i eksploatacije. Brojni su izazovi na putu osnaživanja inkluzivne i digitalne kulture i neophodno je da zaštita djece od nasilja na internetu bude jedan od prioriteta tekućih reformi obrazovnog sistema, sistema dječje i socijalne zaštite, pravosudnog i sistema unutrašnjih poslova“, kazao je premijer.

Đukanović je poručio da podaci jasno ukazuju da je neophodno da djeci pruže bolju podršku kao roditelji, nastavnici i drugi ljudi koji rade sa njima.

„Samo obezbjeđivanje pristupa tehnologiji nije dovoljno, izuzetno je važno kako i za šta se tehnologija koristi. Zato je neophodno da se kroz aktuelnu reformu obrazovnog sistema škole prilagode tako da svoj djeci pruže jednake mogućnosti da izrastu u digitalno pismene građane koji su sposobni da kritički rasuđuju i efektivno primaju i šalju poruke kroz sve medije“, naveo je on.

Šef predstavništva UNICEF-a u Crnoj Gori, Bendžamin Perks, kazao je da u Crnoj Gori 91 odsto djece, starosti od devet do 17 godina, koristi internet, od kojih je većina, odnosno 87 odsto, na internetu svakodnevno.

Kako je rekao, čak 72 odsto djece ima svoj profil na nekoj društvenoj mreži, dok mnogi od njih svakome otkrivaju svoju adresu, naziv škole i ostale lične informacije.

„Trećina, odnosno 33 odsto, kaže da ne zna kako da promijeni pdoešavanja na internetu za upravljanje ličnim podacima, a više od trećine, 38 odsto djece, kaže da su doživjeli neprijatno iskustvo na internetu tokom prošle godine“, kazao je Perks.

Roditelji, dodao je, mogu značajno da doprinesu bezbjednosti djece u digitalnom svijetu, ali problem je što mnogi od njih ne znaju dovoljno o internetu da bi pomogli svojoj djeci. „Svaki peti roditelj nikada nije koristio internet. Samo 39 odsto roditelja i djece kažu da djeca razgovaraju sa roditeljima o tome šta da rade ako im se nešto uznemiravajuće desi na internetu“.

„Štaviše, uloga škole u ovoj oblasti i dalje je marginalna. Više od polovine djece kaže da njihovi nastavnici nijesu ni na koji način uključeni u bilo koje pitanje u vezi sa njihovim korišćenjem interneta. S druge strane, više od polovine roditelja očekuje da ih škola nauči kako da pomognu svojoj djeci da bezbjedno koriste internet“, kazao je Perks.

On je poručio da digitalna pismenost zahtijeva veću pažnju i da zaštita djece od zlostavljanja i ekspoatacije putem interneta mora postati važan dio tekućih reformi u društvu, kao i obrazovanja i programa obuke za sva stručna lica koja rade sa djecom.

Direktor istraživanja Ipsosa, Svetlana Logar, je, predstavljajući rezultate, kazala da su djeca između 15 i 17 godina u prosjeku skoro četiri sata dnevno na internetu.

Istraživanje je pokazalo da djeca ubjedljivo najčešće koriste internet za zabavu i druženje na društvenim mrežama, a najmanje za školske zadatke.

Starija djeca su značajno vještija od mlađe, uključujući i vještine koje se tiču kontrole rizičnih tragova koje ostavljaju na internetu.

Logar je rekla da 20 odsto roditelja uopšte ne koristi internet, a da digitalne vještine roditelja, kako djeca odrastaju, sve više zaostaju za dječjim.

Ona je rekla da djeca nijesu mnogo svjesna rizika koje postoje na internetu.

„Samo je 37 odsto djece reklo da smatra da na internetu postoje takve stvari. A kad pitamo koje su to stvari, uglavnom se pominju nasilje i seksualni sadržaji“, kazala je ona.

Najčešći odgovori to 37 odsto djece na pitanje koje stvari na internetu uznemiravaju osobe njihovog uzrasta bili su – nasilje, odnosno tuče, sadržaji neprikladni za određeni uzrast, svađe, uvrede ili psovke, pornografija ili seksualni sadržaj i lažni profili, uznemiravanje i kontaktiranje od nepoznatih osoba.

„38 odsto djece je navelo da je u proteklih godinu doživjelo makar jedno od rizičnih iskustava. 29 odsto djece je navelo da je vidjelo slike na internetu sa očiglednim seksualnim sadržajem, što je oko 20 hiljada djece. Sedam odsto djece je navelo da je dobilo poruku sa seksualnim sadržajem, to je oko pet hiljada djece“, rekla je Logar.

Ta iskustva češće su imali dječaci nego djevojčice, a učestalost tih iskustava značajno raste sa uzrastom djece.

Istraživanje je pokazalo da se roditeljska zaštita i podrška djeci svodi na mali broj aktivnosti, kao i da u ovom trenutku, škola ima malu ulogu u kanalisanju dječje upotrebe interneta.

Samo 19 odsto roditelja navodi da informacije i savjete u vezi sa aktivnostima svoje djece na internetu dobija u školi koju pohađa njihovo dijete, ali bi 52 odsto roditelja voljelo da te savjete dobija upravo u školi svog djeteta.

Koordinatorka Istraživačkog centra za djecu i medije pri Univerzitetu Sapienca u Rimu, Ida Kortoni, rekla je da u Crnoj Gori djeca upotrebljavaju više pametne telefone nego tablete i laptopove.

Ona je kazala da je da je u Crnoj Gori dnevno korišćenje digitalnih uređaja kod kuće veće nego dnevno korišćenje tih uređaja u školi, a ti procenti su niži nego što je prosjek za sve zemlje Evrope.

Kortoni je saopštila da je nivo rizika da djetetu neko smeta ili ga uznemirava na internetu najveći za djecu koja žive u južnom regionu i među djecom srednjeg društveno-ekonomskog statusa.

Svijest o rizicima na internetu se povećava sa uzrastom, a najupućenija su djeca koja žive u južnom regionu i ona srednjeg društveno-ekonomskog statusa.

Kortoni je rekla da je aktivna roditljska medijacija dječjeg korišćenja interneta najveća za djecu uzrasta od 12 do 14 godina, kao i da je najprisutnija u južnom regionu, a najmanje u sjevernom.

Kako je rekla, nivo rizika da djeca dožive smetnju ili uznemiravanje na internetu najveći je kada je aktivna roditeljska medijacija najniža.

CdM

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Povezani članci

Fond za zdravstveno osiguranje tokom prošle godine izdvojio je oko šest miliona eura za bolovanja, dok je izgubljeno oko million radnih dana. To su za CdM kazali iz Fonda za zdravstveno osiguranje. Najduže bolovanje, prema podacima iz informacionog sistema Fonda otpočelo je februara 2015. godine, koje sa manjim prekidima traje i dalje.