Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Podnijeta ustavna žalba zbog zabrane Šetnje ponosa u Nikšiću 2015. godine

steva_krop_1
onogost.me
  • Autor onogost.me
  • 30.11.2016. u 17:38

NVO Akcija za ljudska prava je za NVO LGBT Forum Progres i NVO Hiperion podnijela ustavnu žalbu protiv presude Vrhovnog suda Crne Gore, kojom je potvrđena odluka Uprave policije i MUP-a o privremenoj zabrani "Akademske šetnje ponosa" u Nikšiću, u septembru 2015. godine. 

Kako se navodi u saopštenju Akcije za ljudska prava, ustavnom žalbom se tvrdi da je Vrhovni sud povrijedio pravo na slobodu okupljanja i zabranu diskriminacije, odnosno jednakost pred zakonom, pripadnicima NVO LGBT Forum Progres i Hiperion, suprotno Ustavu Crne Gore, Evropskoj konvenciji o zaštiti ljudskih prava i sloboda i Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima.

"LGBT Forum Progres i Hiperion su, kao organizacije koje se bave zaštitom i promocijom prava i sloboda LGBTIQ osoba, u julu 2015. godine podnijeli prijavu policiji za održavanje mirnog okupljanja pod nazivom "Akademska šetnja ponosa" 18. septembra 2015. godine u Nikšiću. Odlučujući po prijavi, načelnik Centra bezbjednosti Nikšić donio je rješenje o privremenoj zabrani šetnje, jer je procijenjeno da ona predstavlja veliki bezbjednosni rizik. Ovo rješenje je potvrdio MUP, Upravni sud je zatim odbio tužbu organizatora, a Vrhovni sud potvrdio presudu Upravnog suda. Šetnja do danas nije održana, iako su njeni organizatori u prijavi izrazili spremnost na dogovor sa policijom i oko datuma i mjesta održavanja mirnog okupljanja", navodi se u saopštenju.

U rješenjima o zabrani skupa i Uprave policije i MUP-a, koje su prihvatili sudovi, kako se dodaje, nisu dati uvjerljivi razlozi za stav o navodno visokom bezbjednosnom riziku planiranog događaja, a posebno ni u rješenju ni u sudskim presudama nije obrazloženo zašto policija na takav rizik nije bila u stanju da odgovori, kao što je, na primjer, odgovorila dva puta u Podgorici i jednom u Budvi, obezbjeđujući povorke ponosa.

"Uprava policije je zabranila održavanje "Akademske šetnje ponosa", a istog dana dozvolila skup Jugoslovenskoj komunističkoj partiji, čiji su pripadnici, kao i pripadnici navijačkih grupa, prijetili pripadnicima  NVO LGBT Forum Progres i Hiperion. Pored očigledne diskriminacije organizatora zabranjene šetnje, posebno zabrinjava i to što policija zbog prijetnji nasiljem nije podnijela ni jednu krivičnu prijavu, već je rješenje našla u zabrani mirnog okupljanja potencijalnih žrtava tog nasilja. Očekujemo da Ustavni sud primjeni standarde iz prakse Evropskog suda za ljudska prava na koje su HRA, LGBT Forum Progres i Hiperion u prethodnom postupku bezuspješno ukazivali MUP-u i sudovima, i da usvajanjem žalbe pokaže da je Crna Gora dužna da obezbjedi pravo na mirno okupljanje i onim ljudima sa čijim se stavovima ne slažu svi, a posebno grupe nasilnika", zaključuje se u saopštenju.

 

vijesti.me

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

U organizaciji Kancelarije za mlade i Kancelarije za ljudska i manjinska prava i saradnju sa civilnim sektorom Sekretarijata za kulturu, sport mlade i socijalno staranje Opštine Nikšić, a povodom obilježavanja 10. decembra Međunarodnog dana ljudskih prava, održana je panel-diskusija „Održivo uključivanje marginalizovanih grupa u društveni život Nikšića“.
Prijedlogom Uredbe zaradama lica u službi u Vojsci koja će se primjenjivati od 1. januara, predviđeno je uvećanje koeficijenata po činu za obračun osnovne zarade svim licima u Vojsci, pri čemu je predloženo da se najugroženijim kategorijama, vojnicima po ugovoru i podoficirima uvećanje zarada bude procentualno najveće. To je saopštio ministar odbrane Dragan Krapović na konferenciji za medije povodom ekonomskog statusa zaposlenih u Vojsci.
Na javne nabavke za potrebe zdravstvenog sistema u prošloj godini potrošeno je više od 165 miliona eura, što je više od petine ukupnog iznosa izdvojenog iz budžeta za nabavku roba, radova i usluga.