Povratak pastrmke na Balkan kreće od Pive

EPCG/Vijesti
  • Autor onogost.me
  • 02.05.2023. u 08:21
Na osmom kilometru od Plužina, na rijeci Vrbnici, u selu Stabna, nalazi se napušteno mrestilište koje su Pivljani zvali “fabrikom riblje mlađi”. Danas stoji prazno, devastirano, a nekada je dobro radilo i imalo desetak zaposlenih.

Situacija bi mogla da se promijeni ukoliko Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), koja gazduje mrestilištem, istraje u trenutnoj namjeri da ponovo aktivira “fabriku riblje mlađi”.

”Elektroprivreda planira i preduzima neophodne inicijalne aktivnosti da aktivira vještačko mrestilište autohtone durmitorske pastrmke, s ciljem da radom na selekciji pastrmke dobijemo geografsku zaštitu durmitorske jezerske pastrmke i potočne pastrmke sliva Pive i Tare. Već su sprovedene neke početne aktivnosti na čišćenju objekta, vodozahvata, kanala, cjevovoda, taložnika, bazena, uklanjanju vegetacije iz kompletnog prostora oko mrestilišta i svih bazena”, kazao je “Vijestima” glavni finansijski direktor EPCG-a Miro Vračar.

Podsjetio je da su izgradnjom Pivskog jezera potopljeni svi vodotoci koji su predstavljali stanište i prirodno mrestilište autohtone potočne pastrmke, pa je nakon puštanja hidroelektrane (HE) “Piva” u rad, Elektroprivreda osamdesetih godina prošlog vijeka izgradila mrestilište, kako bi se makar “jednim dijelom nadomjestilo ono što je trajno uništeno (stanište i prirodno mrestilište potočne pastrmke)”.

Od 2012. godine čekaju i Pivljani i ribolovci

Mrestilište je izgrađeno po osnovu Sporazuma o utvrđivanju obaveza HE “Piva” prema Opštini Plužine iz 1981. godine, a koje proističu po osnovu izgradnje hidroelektrane. EPCG je izgradnju mrestilišta započela 1985. godine i završila dvije godine kasnije, formirala matično jato potočne pastrmke i mrestilište dala na korišćenje firmi “Aqua D’Or” iz Nikšića. Upotrebna dozvola za prvu fazu mrestilišta je izdata u oktobru 1989. godine, a za drugu fazu dvije godine kasnije. Mrestilište je napravljeno po uzoru na mrestilište iz Mostara, koje je bilo u Blagaju, sa 18 bazena vani (šest velikih i 12 srednjih, 20 malih unutra i zgradom površine oko 400 metara kvadratnih).

Firma iz Nikšića je od 1998. do 2012. godine proizvodila riblju mlađ za potrebe poribljavanja Pivskog jezera. Osnov za to je bio ugovor koji je 1998. zaključen između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, HE “Piva” i tog preduzeća. Do 2012. godine firma “Aqua D’Or” je za poribljavanje Pivskog jezera odvajala 280 hiljada komada riblje mlađi, od čega 258.000 pivskom slivu, a 22.000 šavničkom.

Sve do 2012. godine. Od tada, niti mrestilište radi, niti se vrši poribljavanje Pivskog jezera, a mlađ potočne pastrmke ne može se nabaviti ni u okruženju. I tako godinama svi čekaju – ribolovci, stanovnici Plužina, Opština… a mrestilište propada.

Prema riječima Vračara, iako još nijesu urađene detaljne projekcije i predračunske vrijednosti ulaganja u adaptaciju mrestilišta, preliminarne analize ukazuju da bi ti izdaci mogli biti oko 150 do 170 hiljada eura. U taj iznos nije uključena nabavka opreme za rad.

Za tri godine milion komada mlađi

”Adaptacija kapaciteta mrestilišta, namjera njegovog aktiviranja i proizvodnja ikre i mlađi autohtone potočne pastrmke, ima prevashodno za cilj poribljavanje pritoka rijeke Pive i akumulacionog Pivskog jezera, čime se dijelom nadomješta šteta za trajno potopljena staništa i prirodna mrestilišta potočne pastrmke, i izmiruju obaveze prema Opštini Plužine po tom osnovu”, ističe Vračar za “Vijesti”.

Objašnjava da u početnoj fazi mrestilište ne može ostvariti visok nivo proizvodnje, kao i da se, u obezbijeđenim neophodnim uslovima, projektovani kapacitet proizvodnje ikre i uzgoja do milion komada mlađi može dostići u trećoj godini rada.

”Za dobijanje milion komada kvalitetne ikre treba obezbijediti oko 800 kilograma matičnih jedinki, od čega oko 600 ženki prosječne težine oko kilogram, starosti između tri i sedam godina i oko 200 mužjaka čija težina tijela može da bude i znatno manja od kilograma i da budu starosti od dvije do četiri godine”, pojašnjava on.

Ako aktivnosti oko adaptacije i pripreme otvaranja mrestilišta budu tekle planiranom dinamikom, prema riječima Vračara, za očekivati je da na jesen naredne godine Pivsko jezero bude poribljeno sa autohtonom potočnom pastrmkom genetski obrađenom, izmriješćenom i odgojenoj u mrestilištu na Vrbnici.

Dok mrestilište ne počne sa radom, Vračar kaže da su razmišljali da u zatvorenim spoljašnjim bazenima, kao prelazno rješenje, izmrijeste mlađ šarana kojim bi poribili Slano jezero i Krupac. Još uvijek nije izvjesno da li će se to i dogoditi pošto dozvole i potrebna saglasnost još uvijek nije ni tražena.

Mrestilište bi bilo prilika i da određeni broj radnika dobije posao. Stručni kadar bi, prema riječima glavnog finansijskog direktora EPCG-a, bio angažovan sa fakulteta i instituta za ribarstvo, dok se “preostalo radno angažovanje može crpiti iz raspoloživih lokalnih radnih potencijala”. Ostaje samo da se sa riječi pređe na djela, da mrestilište ponovo postane “fabrika riblje mlađi”, i da se Pivsko jezero, nakon duže od decenije pauze, poribi.

Delić: Sa rezervom pratimo priču

Predsjednik Opštine Plužine Slobodan Delić podsjetio je da je poribljavanje Pivskog jezera jedna od niza obaveza koje Elektroprivreda već godinama ne ispunjava.

”Zakonska regulativa im je išla naruku da opravdaju svoje postupke neporibljavanja, ali je nevjerovatno bilo da ne pokušavaju da revitalizuju mrestilište u Stabnima, koje je i napravljeno za potrebe poribljavanja jezera potočnom pastrmkom crnomorskog sliva”, kazao je Delić.

Istakao je da je čuo da postoje određene aktivnosti da se mrestilište ponovo stavi u funkciju, ali da nema nikakve zvanične podatke o tim planovima.

”Dok se isto ne osposobi i ne stavi u funkciju, neizvjesno je šta će biti sa njima. Značaj postojanja i rada mrestilišta je ogroman za Plužine, ali već smo se uvjerili koliko je dobrobit građana Plužina bitna za Elektroprivredu, tako da sa rezervom pratimo razvoj ovog projekta”, poručio je Delić.

Izvor: Vijesti.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    1

    1. Zašto poribljavate Slano i Krupac sa Šaranom, zašto i njih ne poribite sa pastrmkom, kao što je nekad bilo?

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana.

    Povezani članci

    Crna Gora ima izuzetne potencijale za proizvodnju električne energije zasnovane na principu fotonaponskog efekta, zbog čega je Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) pokrenula projekat Solari 5000+, kojim se, osim individualnih objekata fizičkih i pravnih lica, planira ugradnja sistema u stambenim zgradama spratnosti do četiri sprata.
    U većem dijelu Crne Gore jutros se saobraća po suvim putevima, saopštili su iz Auto moto saveza i savjetovali opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.