Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Promjene aktivirale crveni alarm – reakcija neophodna

  • Autor onogost.me
  • 03.02.2023. u 11:29
Stručnjaci upozoravaju da moramo imati usaglašene strategije i zakone kako ne bismo ostali bez pitke vode, šuma, ali i nekih životinjskih i biljnih vrsta. Dok izglasavamo zakone koji bi trebalo da nas štite od klimatskih promjena, na terenu se dešavaju dramatične promjene.

Dvadeset dvije godine Predrag Boljević se bavi ribarstvom. Kaže – more mu je život. Da je tako najbolje govori podatak da je na pučini tokom godine čak 350 dana.

„More mi je dalo sve. Živ sam i zdrav zahvaljujući njemu“, kaže ovaj Budvanin.

No, tvrdi on, plavetno Jadransko more koje mu je dalo skoro sve u životu, nije više kakvo je nekad bilo.

„Laiku je danas jasno da je more toplije nego što je bilo. Temperatura je 27-28 stepeni Celzijusa. To je nezamislivo! Ovog ljeta je mjesec dana temperatura vode bila viša od 27 stepeni“, i to nije sve, kaže za BIRN ovaj ribar: „Sada počinje grijanje mora mnogo ranije, nego što je to bilo. Krajem aprila ili početak maja je bilo, a sad more počinje da se grije u martu bez problema“.

Da je Jadransko more sve toplije pokazuju i pojedina istraživanja.

Sve to uslovljava da su Jadran nastanile neke vrste koje su tipične za daleka mora.

Jedan od prvih ribara u Crnoj Gori koji se suočio sa nekom od njih, 2011. godine, bio je upravo Predrag. Tada je ulovio ribu koju do tada nije vidio.

„To je bilo za nevjerovati. Ulovio sam iglicu, marokansku carsku iglu, dužu od metar. Došla je da se omrijesti u našem moru. Imala je sigurno 300 grama ikre. Sledećih 6-7 godina sam je lovio na istom mjestu, u dva metra prostora. Jednu ili dvije iglice svake godine.“

U nauci ova riba je poznata kao Tylosurus acus imperialis ili veličanstvena iglica, a njeno prirodno stanište je istočni dio Atlantika. Danas istraživači Instituta za biologiju mora smatraju da je ova vrsta uspostavila populaciju u Jadranu.

 

U Crnoj Gori je, prema njihovim podacima, uz veličanstvenu iglicu, zabilježeno još 13 novih vrsta. Među njima je i tzv. plavi rak koji je crnogorskim ribarima veliki neprijatelj.

A kakve su to promjene? Naši sagovornici su jednoglasni. U pitanju su klimatske promjene koje su, nažalost, vidljive i u preostalom dijelu zemlje.

Hidrolog Mihailo Burić i profesor na Univerzitetu Crne Gore kaže da se zbog stalnog rasta temperature vazduha bilježi veće isparavanje i da nastaju velike promjene u režimu voda.

“Zbog promjene režima padavina i velikog isparavanja dolazi do drastičnog opadanja srednjeg godišnjeg protoka vodotoka, izdašnosti podzemnih voda i vodostaja jezera”.

I ne samo to, problem su i požari kojih je sve više zbog suša, kažu iz NVO “Crnogorsko društvo ekologa”.

„Požari koji traju mjesecima i koji zahvataju velika prostranstva zbog sve manje vlažnog zemljišta, izvori koji sve češće presušuju su posljedica klimatske krize, a najviše su prisutni u južnoj i centralnoj Crnoj Gori. Ovi problemi su dodatno podstaknuti nepromišljenom, stihijskom urbanizacijom, sumanutom sječom šuma i megalomanskim kopanjem pijeska i šljunka iz riječnih korita“.

U KOMŠILUKU SLIČNI PROBLEMI

Klimatske promjene ne zaobilaze ni zemlje u okruženju. U susjednoj Albaniji sve više je podataka o toplotnim talasima i tzv. “produženim sušama”. Stručnjak za zaštitu životne sredine Rodion Đoka za BIRN tvrdi da je klima u zemlji pretrpjela ozbiljne promjene i da je Albanija suočena sa smanjenjem padavina.

To je veliki udar na zemlju u kojoj proizvodnja električne energije skoro 100 % zavisi od hidro resursa.

“Sektori električne energije i vodoprivrede u cjelini, a tačnije u poljoprivredi, su trenutno najizloženiji, a samim tim i najproblematičniji“, kaže Đoka.

Zbog suša, od 2019. godine Albanija izdvaja sve više novca za uvoz električne energije. Tako je za posljednje četiri godine isplatila blizu milijardu eura za zadovoljenje potreba potrošača!

Sagovornici BIRN-a kažu da su ovoliki troškovi za uvoz struje onemogućili investiranje u bolje snabdjevanje električnom energijom u zemlji.

Dok u Albaniji bilježe gubitke zbog suše, u Sjevernoj Makedoniji gubitke uzrokuju vremenske nepogode. Ono što je neobično jeste da je u poslednjih par godina detektovano nekoliko tornada koji su napravili veliku štetu poljoprivrednim gazdinstvima.

U junu prošle godine sa neobično jakim i vrtložnim vjetrom se suočio Deni Trajkov iz strumičkog kraja.

“Katastrofa. To je jedina riječ koja opisuje situaciju. Prvi put u mojih 37 godina vidio sam kako se tama i svjetlost miješaju na nebu i spuštaju”, kazao je Deni za BIRN.

Posljednjih godina zbog brojnih oluja, tvrdi, ima velike gubitke.

“Svake godine ista situacija. Usjev uništen do korijena. I to ne samo jednom, već dvaput ili tri puta godišnje. I to samo ljeti. To ne možete da zaustavite, zato kažem da je to kao borba sa vjetrenjačama“, dodao je Trajkov.

ZAKONI NEDOVOLJNI, POTREBNA REAKCIJA NA TERENU

Angelina Davidova, novinarka i međunarodni ekspert za pitanja životne sredine i klime, kaže za BIRN da se do sada mnoge zemlje nisu ozbiljno bavile temom klimatskih promjena.

„Pored toga, mnoge zemlje nemaju definisane resurse, uključujući finansijske ili administrativne. A onda, vrlo često se akcije protiv klimatskih promjena, čak i u oblasti klimatske adaptacije, ne poklapaju kako treba sa političkim i administrativnim sistemom odlučivanja“, kaže Davidova.

U Sjevernoj Makedoniji za drugu polovinu ove godine nadležni najavljuju usvajanje Zakona o klimatskim promjenama. No, i pored toga, Gorjan Jovanovski iz NVO „Green Human City” konstatuje za BIRN da država ne radi na suzbijanju promjena.

„Nikada nisam čuo da se država fokusira na koncept klimatskih promjena. Napravili smo veoma mali napredak u toj oblasti. Umjesto klimatskih promjena, mi smo u stanju klimatske krize jer nam kao državi nedostaju ciljevi koje zastupamo u Ujedinjenim nacijama. Ništa nije prioritetno ni na državnom ni na lokalnom nivou”.

A kakva je situacija u Crnoj Gori?

Iz Direktorata za klimatske promjene, koji funkcioniše u okviru Ministarstva ekologije, kažu da su svi napori usmjereni na ublažavanje klimatskih promjena i na adaptaciju na klimatske promjene”. Prema njihovim riječima, ta oblast je regulisana Zakonom o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena (iz 2019. godine), ali da je tretiraju još Zakon o životnoj sredini i Zakon o energetici. Napominju i da je Crna Gora ratifikovala Kjoto protokol i Pariski sporazum.

Dok iz vlasti kažu da čine sve da suzbiju uticaj klimatskih promjena, da imamo zakonsku regulativu, naši sagovornici jasno daju do znanja šta misle.

Profesor Mihailo Burić tvrdi da se na terenu ništa ne dešava u cilju suzbijanja ili sprečavanja posljedica od klimatskih promjena.

“Glavni je problem da li će vlast shvatiti ozbiljnost situacije o klimatskim promjenama i dozvoliti nama koji znamo šta treba da se uradi, da izvršimo istraživanja i podnesemo predlog šta treba da se radi. Ako to neće da urade onda tu pomoći nema.”

Kaže da je neophodno da se realizuje projekat klimatskih promjena koji bi sadržao smjernice za mjere adaptacije Crne Gore.

Iz društva ekologa smatraju da je neophodno da imamo usklađena dokumenta i da što prije uložimo novac u nove tehnologije.

„Ako želimo da izbjegnemo klimatsku krizu mi moramo imati usaglašene startegije i prostorno planska dokumenta, odnosno svi naši resori moraju imati jedinstveni cilj, odnosno sve njihove aktivnosti moraju da vode istom cilju. Potrebno je da primjenjujemo inovativne tehnologije, a da se oslobodnimo zastarelih, prevaziđenih tehnologija.“

Stručnjak za životnu sredinu u susjednoj Albaniji Kristi Bašmili smatra da je i u toj zemlji neophodna brza reakcija.

„Prilagođavanje klimatskim promjenama mora biti akcija. Strategije i planovi su, nesumnjivo, važni, ali njihovo sprovođenje treba da počne što prije. Tačnije, trebalo je da počne na vrijeme“, kaže Bašmili za BIRN.

Sve to, isplativije je uraditi sada, poručuje Davidova.

„Mislim da što nam duže treba da počnemo da radimo nešto po pitanju klimatskih promjena, to će troškovi biti veći u budućnosti. To znači da akcija sada košta manje od akcije u budućnosti“.

Jovanovskog zato čudi reakcija nadležnih u Sjevernoj Makedoniji.

“Pitam se da li smo mi čudni ili zaposleni u institucijama ne vide u kakvoj se krizi nalazi svijet, pa i S. Makedonija, i šta je potrebno za zaštitu. Klimatske promjene donijeće nam veće posljedice”, predviđa Jovanovski.

I iz NVO „Crnogorsko društvo ekologa“ konstatuju da ne samo da nadležni ne rade sve što treba, nego da i sami doprinose povećanju klimatske krize u zemlji.

„Ni zakoni koji su obavezujući funkcioneri ne poštuju, a kamoli sporazume kao što je Pariski sporazum ili Bernska konvencija, koji su manje obavezujući od nacionalnih zakona… Izvještaji i planovi koji se tiču različitih segmenata životne sredine, iako se striktno ne bave klimatskom krizom pokazuju da crnogorske institucije nijesu radile ni ono što je planirano za vode i šume, samim tim su direktno doprinjele povećanju klimatske krize u Crnoj Gori.“

 SLIJEDI VRUĆA BUDUĆNOST

Da je neophodno što prije reagovati na terenu jasnije je čim se pročitaju prognoze eksperata. Prema projekciji, objavljenoj u Izvještaju o pojavi invazivnih vrsta u Jadranskom moru kao posljedice klimatskih promjena – LEK metoda, temperature vazduha u Crnoj Gori će u odnosu na srednju vrijednost iz perioda 1971-2000. biti veće i do 3.5 stepeni Celzijusa.

“Ukupna dužina i broj tropskih talasa će kontinuirano rasti do kraja ovog vijeka. Svi scenariji su pokazali dalji porast i srednjih temperatura na sezonskom nivou i srednjih godišnjih temperatura, kao i povećanje ekstremnih vrijednosti u smislu broja ljetnjih dana i noći”, piše u pomenutom izvještaju.

I tu se loše prognoze ne zaustavljaju. Projektuje se da ćemo imati sve manje kiše. Za periode 2041-2070. i 2071-2100. biće i do 20% manje padavina, a u ljetnjoj sezoni čak do 45%!

Sve to, osim stručnjaka, zabrinjava i Predraga Boljevića, sagovornika s početka priče. Tim prije što svakoga dana svjedoči o promjenama na terenu.

„Prije par dana sam uhvatio nešto novo. Malo, beznačajno za mene, ali mislim da neće biti beznačajno za ljude iz Instituta za biologiju mora. Ja se do sada nisam sa tim susreo…“

Predrag je za kraj razgovora iskazao očekivanje da će svake godine loviti sve više riba kojima u Jadranskom moru do juče nije bilo mjesta.

Autori:

Nemanja Živaljević, Ola Mitre, Ubavka Janevska

*

Tekst je napisan u okviru regionalnog projekta “Going environmental – Strengthening of local and regional media in the Western Balkans through reporting on climate change” koji su realizovali BIRN i n-ost.

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Na kraju prošle godine poreska dugovanja crnogorskih opština, njihovih javnih ustanova i privrednih društava iznosila su 81,3 miliona, dok za kredite opštine duguju još 107 miliona eura, saopštio je ministar finansija Novica Vuković.
    Ministarstvo rada i socijalnog staranja saopštilo je da vjernici rimokatoličke vjeroispovjesti imaju pravo na plaćeno odsustvo, radi svetkovanja vjerskog praznika za Veliki petak i Uskrs i to: petak 29. mart, nedjelja 31. mart i ponedjeljak 1. april.