Sačuvati profesionalnost i odgovornost, oduprijeti se uticaju političkih elita

Jednako važno je i da li država omogućava medijima da budu slobodni, nezavisni, profesionalni, da li su institucionalni i normativni okviru u skladu sa evropskom praksom, da li novinari imaju dobre uslove za rad, posebno kada je finansijska strana u pitanju, kao i da li su građani dovoljno medijski pismeni da znaju da odgovore na sve veću “poplavu“ vijesti. O tome gdje su u svemu tome crnogorski mediji danas se razgovaralo na tribini koju je organizovao Sekretarijat za kulturu, sport, mlade i socijalno staranje u okviru decembarskog repertoara Nikšićke kulturne scene.

Olivera Nikolić, direktorica Instituta za medije, smatra da u Crnoj Gori imamo nagomilane probleme još iz prethodnog perioda kada nijesmo imali jasne medijske politike, a te nejasne politike su dovele do selektivne primjene propisa. Rješenja su se, prema njenim riječima, donosila u skladu sa tim šta je bila agenda političkog establišmenta, a ne šta su stvarne potrebe i problemi u medijskoj zajednici.

“A problemi su ogromni – od toga da mediji danas jedva posluju, imamo oko 163 registrovanih i ko zna koliko neregistrovanih medija, nedovoljnu transparentnost finansiranja medija iz javnih izvora, ambijent u kome su novinari svakodnevno meta napada – ove godine je rekordnih 30 napada, politički ambijent koji je potpuno nepovoljan, institucionalnu blokadu i političku krizu koja je jako duboka, duboke političke podjele i neodgovornu političku klasu koja vrlo manipuliše ovom situacijom i koja bez odgovornosti za izgovorenu javnu riječ plasira sporne sadržaje u javni prostor, koja vrši pritisak na medije i čini mi se ne razumije šta je to posao medija“, kazala je Nikolić.

A posao medija je, kako je rekla, da rade u javnom interesu i kad se to političkoj eliti ne dopada, dok političari moraju da odgovaraju na pitanja novinara, bila im ona po volji ili ne, ali i da trpe veći stepen kritike.

Nikolić smatra da su “koktel“ novih navika i ambijenta, uz zaostavštinu prošlosti i činjenicu da živimo u potpuno drugačijem medijskom okruženju, doveli do pada profesionalnih standarda u medijima. Sve se manje vodi računa, istakla je direktorica Instituta za medije, o tome kako pišemo o ljudima, a bez dovoljno senzibiliteta, govor mržnje i uvredljiv govor u javnom prostoru postaje toksičan.

Tačno je da živimo u svijetu postistine, kako je rekla, da ne razgovaramo jedni s drugima, ne prihvatamo različita mišljenja i stavove, da smo uspjeli da “pokvarimo“ vijest i da sa globalizacijom gubimo autentičnost, da su dezinformacije i loše novinarstvo problem, ali se i tome može stati na kraj – država je dužna da medijima omogući slobodan rad, građanima pruži mogućnost da se medijski opismene, a mediji i novinari da povećaju profesionalnost i odgovornost.

Neđeljko Rudović, generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, kazao je da se u prethodnom periodu intezivno radilo na izmjenama i dopunama seta zakona i izradi Medijske strategije, kao preduslova za razvoj medijskog sektora u Crnoj Gori. Ne smiju se, prema njegovim riječima, zaboraviti ni pozitivne stvari kada su mediji u pitanju, a jedna od njih je da Crna Gora ima kuriozitet u odnosu na većinu zemalja u regionu, jer tabloidi nijesu vladari medijske scene, nijesu najčitaniji i najuticajniji, već su to tradicionalni mediji u kojima se, kako je kazao, njeguju profesionalno i odgovorno novinarstvo etika novinarstva zadovoljavajuća.

Rudović je istakao da ne treba zaboraviti na činjenicu da je u poslednje tri decenije medijska scena ojačala i da umjesto dva, koliko ih je bilo tada, sada imamo veći broj medija, kao i da je emancipacija u oblasti medija uticala na emancipaciju društva. Smatra da zahvaljujući novinarima, Crna Gora nije više poslušničko društvo

“Ako ovo društvo hoće da se razvija i da političke partije budu kontrolisane, potrebno je da imamo jake nezavisne medije i nevladine organizacije“, kazao je Rudović.

Naglasio je da i dalje postoje kvaziportali koji ne žele da se registruju, da njihov uticaj nije velik, ali jeste štetan, da oni, samim tim što nijesu registrovani, ne podliježu Zakonu o medijima, ali podliježu Krivičnom zakonu. Novinari ne treba da zaborave, poručio je Rudović, da mogu ljudima da spasu život, ali i da ga razore. Nove tehnologije, prema njegovim riječima, ne smiju da budu prepreka za novinare, već ih moraju iskoristiti i uskočiti „u novi voz“ kako bi, zahvaljujući tim tehnologijama, kreirali sadržaj od javnog interesa na način koji bi mladima bio zanimljiv.

I Nikola Marković, generalni direktor RTV Nikšić, smatra da tradicionalni crnogorski mediji uspjevaju da održe profesionalne standarde i da ne uđu u sferu tabloidnosti, da nastoje da budu kontrolori društva i demokratskih procesa, uprkos političkim elitama koje pokušavaju da ih stave pod svoju kontrolu.

“Zato i dalje crnogorski mediji rade u atmosferi pritiska, straha linča. I to nije dobro. Mi kao novinari, koji smo iz ove branše, moramo da razumijemo da ne postoje naši i njihovi mediji, bez obzira na naše lične, političke, nacionalne ili vjerske preference. Ako tako budemo razmišljali nikada nećemo ove probleme riješiti. I mene brine ta podijeljenost crnogorske medijske scene“, kazao je Marković.

Smatra da je, pored finansijskog apekta, ključni problem taj što država ne radi ništa da se riješe napadi na novinare i ističe da do sada ni jedan slučaj nije pravosnažno okončan, niti je neko snosio odgovornost zbog brojnih propusta. Generalni direktor RTV Nikšić je kazao da su set medijskih zakona i strategija važni kako bi se stvorili bolji uslovi za funkcionisanje medija, posebno javnih servisa čija je, kako je rekao, obaveza da štite javni interes.

“Svi mi želimo da mediji budu kvalitetni, da budu bolji, ali da bi oni bili profesionalni, ljudi u medijima moraju da imaju barem solidne uslove za rad”, kazao je Marković.

Moderatorka tribine “Crnogorski mediji danas” bila je novinarka Vanja Damjanović.