Šavničke Duži dijele sudbinu ostalih sela na sjeveru: Seoska škola spala na tri đaka

Mještanin Milija Ćeranić u razgovoru za "Dan" ističe da je selo Duži sa zaseocima na popisu 1981. godine imalo 280 stanovnika, po popisu 2003. godine bilo je 155 stanovnika, a trenutno je oko 25 uglavnom staračkih i samačkih domaćinstava.

Mještanin Uglješa Vilotijević (80) kaže da se život danas u selu Duži i ostalim zaseocima ne može porediti sa vremenom kada je on imao 20 i 30 godina.

"To su bile Isusove muke. Drva su bila daleko, kao i sijeno i voda. Danas su uslovi odlični za onog ko može i hoće da radi, a ko neće ne treba ga žaliti. Mladi ljudi ovdje mogu raditi i živjeti da im ništa ne fali", smatra Vilotijević.

U Dužima je, sjeća se on, 1964. godine bilo 80 domaćina, dok ih je danas svega šest u selu, a razlog tome je što je omladina "pobjegla".

"Najviše je staračkog stanovništva, samo je u jednoj kući ostao podmladak da se bavi poljoprivredom. Tokom ljeta dok ima turista i đaka selo je živo, a se zimi se osjećaju praznina i pustoš", navodi Vilotijević.

Milija Ćeranić dodaje da Područno od‌jeljenje osnovne škole u Dužima nikada nije prekidalo svoj rad, čak ni za vrijeme Prvog i Drugog svjetskog rata, ali da sada situcija nije nimalo ružičasta.

"Škola nažalost trenutno ima tri đaka. Čini mi se da su to posljednje generacije i da će za četiri godine prestati sa radom, ako se nešto bitno ne promijeni. Ista je sudbina cijele opštine, čak i cijelog sjevera države", navodi Ćeranić i pita se da li je to svjesno urađeno kako bi se prostor oslobodio za neke druge aktivnosti.

"Stanovništva je sve manje, a to potvrđuje i primjer Srednje poljoprivredne škole u Šavniku gdje profesori i poreski obveznici drugih opština obrazuju d‌jecu koja su takođe iz drugih opština", konstatuje Ćeranić i dodaje da su Duži postale atraktivno vikend naselje.

"Dosta ljudi odavde radi širom Crne Gore i regiona, pa ljeti dio odmora provode na svom ognjištu", kaže Ćeranić i naglašava da je nedostatak vode glavni limitirajući faktor za život u Dužima, jer se uvijek mora kalkulisati i štedjeti voda, kako za kuću, tako i za zalivanje bašti i napajanje stoke.

Drugi faktor je put koji je, kako navodi Ćeranić, atraktivan za one koji prvi put dolaze u selo jer ima veliki uspon i prolazi ispod prevoja Žuta greda ispod kojeg se proteže provalija od nekoliko stotina metara.

"Iako je pogled na divlju prirodnu ljepotu veličanstven, u isto vrijeme stvara se nemir od mogućeg obrušavanja stijena čiji se vrhovi sa puta skoro i ne vide. Kako savremeno doba traži dobru internet komunikaciju, mobilni provajederi u selu "nisu na visini zadatka", jer pored postojećih uređaja, moramo uzimati dodatne da bi se signal pojačao. To su neke stvari koje bi trebalo unaprijediti kako bi se stvorili uslovi za preduzetnike koji bi ovd‌je mogli otvariti restorane, kafane, prodavnice, etno-sela i sl", kaže Ćeranić.

Otkupni centar "bajpas" za bolji život

"Zajednički smo se angažovali za obnovu mjesnog doma, neko je donirao sredstva, a neko radio i tako smo ga sačuvali od propadanja. Sredili smo i prodavnicu, nekadašnju ambulantu i mjesnu kancelariju, kao i školu. Ambulanta je ukinuta prije 30 godina, a danas je na njenom mjestu novi Otkupni centar za mlijeko koji olakšava rad domaćinima koji nemaju "porodičnu zadrugu", tj. pomoć omladine. Inače, problem je i sa plasmanom sira i skorupa, jer država uvodi neadekvatne standarde. Ovd‌je treba ponuditi autohtoni proizvod koji ne zna za PVC stolariju, pločice i komarnike, već za kolibu sa zemljanim podom, ozidama i krovom od slame. Izgubili smo te proizvode", kaže Ćeranić i dodaje da je Otkupni centar "bajpas", jer tek kada finalne proizvode, koji sada idu na tržište van opštine, lokalno stanovništvo bude prodavalo turistima na kućnom pragu, može se govoriti o boljem životu.

Neiskorišćeni turistički resursi

Kanjon Nevidio nalazi se na 4,5 km od Duži, a Ćeranić ističe da neinformisanost turističkih vodiča, koji nisu iz Šavnika, umnogome utiče da se u "ture" ne uvrsti i ovo selo koje ima neiskorišćene resurse, među kojima su i 19 kula iz 19. vijeka i neistražen kanjon Komarnice.

"Turiste ovdje privlače mir, plato nad rijekom Komarnicom i vazduh koji ima terapijsko dejstvo. Neistraženi kanjon Komarnice nije ništa manje atraktivan od kanjona Tare. Ima bar 10 tačaka na koje ljudska noga nije kročila, a na pojedinim mjestima kanjon Komarnice je i izazovniji od kanjona Tare. Potapanje kanjona radi izgradnje hidroelektrane smatram lošim potezom. Bolje bi bilo valorizovati ga kao turistički potencijal", kaže Ćeranić.