SOS linija do sada primila 3.000 poziva

sos1
Ilustracija
  • Autor onogost.me
  • 14.08.2016. u 06:54

Nacionalna SOS linija počela je da radi 1. septembra prošle godine i do 31. jula ove primila je više od 3.000 poziva za pomoć, listom žena koje su najčešće žrtve nasilja u porodici. 

U više od 96 odsto slučajeva muškarci su nasilnici, kaže za Pobjedu koordinatorka SOS linije Ivana Pejović, a žene i djeca njihove su žrtve.

Sagovornica otkriva da nikada nije pozvao nijedan muškarac da prijavi ženu za nasilje.

“Sve prijave muškaraca odnosile su se na zlostavljanje od drugih muških članova porodice. Kada muškarac pozove SOS broj, zadatak konsultantkinja je da ga upute na dalje institucije sistema koje mu mogu pružiti pomoć”, objasnila je ona.

Bilo je situacija da je prijavljivano da su muški članovi porodice bili nasilni nad roditeljima. Takvi oblici nasilja najčešće su bili praćeni alkoholizmom i narkomanijom.

Najbrojnije žrtve su žene. Suočavaju se sa psihičkim i udruženim fizičkim i psihičkim maltretiranjem.

“Često žena pozove i prijavi fizičko nasilje, ne prepoznajući da omalovažavanje, ugnjetavanje i vrijeđanje koje je udruženo sa nekim oblikom nasilja jeste zapravo psihičko, koje je prepoznato u svim me- đunarodnim dokumentima, kao i po Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici i prekršajno je djelo koje je kažnjivo. Dešava se da žena ne prepoznaje nasilno ponašanje kao takvo. Zlostavljanje nije samo ono što je vidljivo (lomovi, modrice, posjekotine), već je to svaki čin kojim se ne samo ugoržava fizički integritet, već i duševno zdravlje i mir žene i njene djece”, upozorila je Pejović.

Maltretiranje djece prijavljuju uglavnom rođaci ili građani koji saznaju za to.

“Tada konsultantkinje po službenoj dužnosti odmah prijavljuju ovaj prekršaj Centru za socijalni rad i policiji i dalje prate slučaj”, kazala je sagovornica Pobjede. 

Povratnici

Mnogo je žrtava koje zovu po nekoliko puta, što je, smatra Pejović, jasan pokazatelj da u njima vide pouzdanog partnera koji će se potruditi da im pomogne.

“Svjesne su da ćemo učiniti sve da pozovemo na institucionalnu odgovornost nadležne kako bi žrtve nasilja nesmetano ostvarivale svoja prava koja su im zakonom zagarantovana”, rekla je ona.

U takvim slučajevima, kada im se žrtva obrati u više navrata, aktivistkinje SOS telefona je osnažuju dok konačno ne odluči da napusti nasilnika. Bilo je i situacija da žrtva jednom pozove i tako prekine nasilje koje je trajalo godinama.

“Po prijavi za nasilje insistiramo na izricanju zaštitnih mjera za žrtvu kako bi se obezbijedila njena bezbjednost, da bi ona mogla nesmetano da pokrene dalje postupke (razvoda braka, starateljstva nad djecom u čemu joj naš servis pomaže) i kako bi povratila kontrolu i nastavila život bez zlostavljanja”, priča Pejović.

Osnovni zadatak zaposlenih u ovom servisu podrške žrtvama nasilja da uz solidarnost, ali poštujući autonomiju i integritet žrtve, osnaže njene kapacitete i pomognu joj da izađe iz situacije nasilja.

“Sve konsultankinje zajedno rade na pomoći i podršci žrtvama tokom cjelokupnog procesa. Naša organizacija ima dugogodišnje iskustvo u radu sa žrtvama i imamo zadatak da brzo i urgentno pomognemo i da zajedno sa drugim institucijama odgovorno i uz dužnu pažnju odgovorimo na njene potrebe”, zaključila je Pejović. 

CdM

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Povezani članci

Stručnjaci upozoravaju da moramo imati usaglašene strategije i zakone kako ne bismo ostali bez pitke vode, šuma, ali i nekih životinjskih i biljnih vrsta. Dok izglasavamo zakone koji bi trebalo da nas štite od klimatskih promjena, na terenu se dešavaju dramatične promjene.
Nakon što je 2018. godine donacijom bubrega sugrađaninu Iliji Bulajiću spasila život, Nikšićanka Kristina Nina Vojinović odlučila je da to učini još jednom. Ovog puta odlučila je da donira dio jetre jedanaestogodišnjoj djevojčici sa kojom takođe nema rodbinskih veza.