U nacionalnim parkovima 75 slučajeva divlje gradnje

U izvještaju o stanju uređenja prostora u 2020. godini, koji je na poslednjoj sjednici usvojila Vlada, konstatuje se da su za sve protivpravne aktivnosti sačinjeni zapisnici o izvršenoj kontroli kao i foto dokumentacija koja je proslijeđena na dalju proceduru Službi za pravne, opšte poslove i kontrolu Nacionalnih parkova Crne Gore.

Prema dostupnim podacima iz vladinih dokumenata, najviše nelegalne gradnje u periodu od 2015. dosad zabilježeno je 2019. godine, i to 167 slučajeva. Najviše nelegalne gradnje poslednjih godina ima u NP Skadarsko jezero.

Arhitekta Biljana Gligorić iz NVO Expeditio upozorava da je problem nelegalne gradnje, i šteta koja nastaje daleko veći i dugoročniji od veličine samih objekata. Vrlo često, kako kaže, na meti nelegalnih graditelja su izuzetni predjeli, neprocjenjive vrijednosti, koje takav objekat, verovatno trajno, uništi i ujedno devalvira cijeli prostor.

“Ako bi neka područja, a trebalo bi sva područja, ali eto da kažemo da makar neka moraju biti izuzeta od takve gradnje, to su nacionalni parkovi i zaštićena područja. Objekat se ne gradi za jedan ili dva dana, apsolutna odgovornost je na državnim institucijama, i upravljačima zaštićenih područja koji moraju da imaju mehanizme da takve pojave uoče na vrijeme i zaustave. Naravno, ako postoji potreba ili pritisak da se u nekom području gradi neophodno je to prepoznati, i ako postoji mogućnost, uz visoke stučne procjene, vidjeti da li se može neki dio urbanizovati. Naravno, sve to mora da bude na visokom stručnom nivou, da se ispoštuju međunarodni standardi, da se omogući maksimalna partipacija i slično. Građani nemaju svijest o tome šta svojom gradnjom urušavaju, a svakako je na nadležnim institucijama i to da edukuju ljude razvijajući svijest da je u pitanju opšte, nacionalno blago gdje bi i pomisao o gradnji morala biti svedena na minimum”, ističe Gligorić za “Dan”.

Prema riječima Ksenije Medenice iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica, veliki broj slučajeva nelegalne gradnje u nacionalnim parkovima pokazatelj je da postoji ozbiljan sistemski problem, počevši od upravljača našim najvrednijim područjima, preko inspekcije koja treba da sprovodi kontrole, izostanka prostornih planova, ali i nedovoljne svijesti pojedinaca koji se odlučuju na gradnju bez dozvole.

“Na neki način svi snose svoj dio krivice, te je u cilju rješavanja ovog problema potrebno djelovati sa više frontova. Prije svega, potrebno je usvojiti plansku dokumentaciju. Npr, NP Skadarsko jezero još uvijek nema prostorni plan posebne namjene. Takođe, planovi upravljanja nacionalnim parkovima su istekli 2020. i od tada novi nijesu usvojeni. Upravo u dijelu plana koji se tiče unapređivanja saradnje sa lokalnim zajednicama, trebalo bi da budu definisane mjere u cilju zajedničke kontrole nelegalnih aktivnosti. Inspekcijske kontrole svakako moraju biti češće, ali je takođe veoma važna uloga tužilaštva i sudstva u daljem postupanju prijava. Kaznena politika mora da bude prisutna, jer u suprotnom i narednih godina ćemo čitati slične izvještaje. Na kraju, neophodno je raditi na jačanju svijesti građana koji žive u našim zaštićenim područjima jer su oni direktno uključeni u očuvanje i zaštitu našeg najvećeg bogatstva”, ističe Medenica.

Prisutni svi stilovi – osim durmitorskog

Milorad Mitrović iz Ekološkog pokreta Breznica ukazuje da iako je NP Durmitor na više nivoa zaštićeno područje, od kojih je najveći Unesko, ni on nije pošteđen devastacije.

“Imamo jednu opštu katastrofu i haos. Pogledajte samo na šta liči Žabljak i sela oko njega, tu su kuće jedna u vojvođanskom stilu, druga šumadijskom, treća izgleda kao trafika, četvrta kao trafostanica, a klasičnih durmitorskih kuća, brvnara i koliba nema. To je jezivo, primjer uništavanja prostora je Zlatibor koji je pretvoren u urbanu džunglu, a bojim se da takva sudbina prijeti i Durmitoru. Za sve ove godine na Žabljaku je srušen jedan nelegalni objekat i to je bila drvena kuća. Mi imamo prirodna bogatstva koja se uništavaju na brutalan i pohlepan način. Umjesto da se njeguje tradicionalni stil gradnje i red, mi imamo potiranje tradicije i haos”, kaže Mitrović.

Izvor: dan.co.me