Zasad bez lažnih diploma u nikšićkom zdravstvu, uskoro rezultati provjera Vladine komisije

Iz dokumentacije u koju je portal Onogošt imao uvid oko dvadesetak diploma dolazi iz zemalja regiona.

Podaci koje smo mi dobili pokazuju da u Specijalnoj bolnici za plućne bolesti ''dr Jovan Bulajić'' tokom posljednje četiri godine radni odnos je zasnovalo 15 osoba sa diplomom srednje škole. Prvu srednju stručnu školu u Nikšiću završilo je njih 11, a po dvije diplome su izdale Srednja medicinska škola u Podgorici i Srednja medicinska škola ''dr Branko Zogović'' u Beranama.

Kada je u pitanju Dom zdravlja Nikšić najviše je onih koji su završili Prvu srednju stručnu školu i Srednju medicinsku školu u Podgorici (po 46). Slijedi Obrazovni centar Cetinje (19), Medicinski školski centar Titograd (5), Srednja medicinska škola ''dr Branko Zogović'' (4), Srednjoškolski centar u Foči (3), Školski centar u Foči (1), Centar srednjih škola Trebinje (3), Medicinska škola ''Nadežda Petrović'' Beograd (3) Medicinska škola Titograd (2),  Gimnazija Kotor (2), Srednja medicinska škola ''Jezero'' - Sarajevo (2), Medicinska škola ''9. maj'' - Priština (1), Medicinska škola Beograd (1), Medicinska škola Kruševac (1), Srednja škola Zvečan (1), Medicinska škola ''dr Ante Jamnicki'' - Mostar (1) Obrazovni centar Nikšić (1).

Dom zdravlja i Opšta bolnica Nikšić, foto: onogost.me

U Opštoj bolnici Nikšić radi 49 medicinara sa završenom Prvom srednjom stručnom školom u Nikšiću. Diplomu Srednje medicinske škole u Podgorici prilikom zaposlenja priložilo je šest zaposlenih. Diplomu više stručne spreme sa Medicinskog fakulteta u Podgorici ima troje zaposlenih, a sa Fakulteta primijenjene fizioterapije u Igalu dvoje. Po jedan zaposleni/a dolazi sa Medicinskog fakulteta u Sarajevu, Medicinskog fakulteta u Foči, nekadašnjeg Medicinskog školskog centra Titograd, Medicinske škole ''7. april'' u Novom Sadu i Medicinske škole ''dr Ante Jamnicki'' u Mostaru.

Zarija Pavićević, član Međuresorske radne grupe koja se bavi provjerom inostranih obrazovnih isrpava i član Alternative, koja je godinama ukazivala na postojanje velikog broja lažnih diploma u svim sferama našeg društva, smatra da postoje sumnje da u nikšićkom zdravstvenom sektoru rade osobe koje su priložile lažne obrazovne isprave prilikom zaposlenja.

''Imamo prijave i sumnje kada su u pitanju Opšta bolnica i Dom zdravlja u Nikšiću. U vezi Specijalne bolnice u Brezoviku nemamo nijednu prijavu. Najmanje 15 je prijava koje imamo za nikšićku bolnicu, nešto manje za Dom zdravlja u Nikšiću. Za sada su to šture informacije tj. nijesu mi poslate diplome. Čekamo podatke u okviru Radne grupe'', kaže nam Pavićević i dodaje da takvi problemi postoje i u Kliničkom centru, bolnicama u Pljevljima, Beranama, Baru...

Rukovodioci nikšićkih zdrvstvenih ustanove kažu da su diplome poslate na provjeru.

''Do sada nijesmo dobili informaciju da postoji neka neregularna diploma'', rekla je direktorica Opšte bolnice Dušanka Milatović Perović.

''Nemamo zvaničnu informaciju o lažnim diplomama u našoj ustanovi. Diplome su poslate na provjeru. Da imamo takvu povratnu informaciju, bile bi sankcionisane'', kazala nam je i direktorica Doma zdravlja u Nikšiću Vera Bulatović.

Iz Nacionalnog udruženja medicinskih sestara i babica u Nikšiću predsjednica Željka Vasiljević nije željela da govori na ovu temu. Kratko nam je rekla da nema saznanja o lažnim diplomama medicinskih sestara i tehničara u Nikšiću.

Pavićević kaže za naš portal da nije mala lista javnih i privatnih obrazovnih ustanova pogotovo u regionu koje su zbog toga na lošem glasu, a od kojih su neke i zatvarane.

Pavićević, foto: Privatna arhiva

„Jedna od obrazovnih ustanova koja je najveći problem za zdravstveni sektor Crne Gore nazad 6-7 godina je Srednja škola Tutin, koja je sinonim za lažne diplome medicinara. Sestrinska škola ''Tutina'' je ''Perfect''. To je škola stranih jezika u Prijepolju koja ima svoju ispostavu za medicinare. Najveći izvoznik lažnih diploma, sumnjamo, je škola ''Milutin Milanković'' u Beogradu, koja je takođe jedna od sestrinskih firmi Srednje škole ''Tutin''. Neprihvatljivo mi je da neko kaže da mu je jeftinije da pođe u Beograd da završi školu. Na vrlo jednostavan način se vraćaju sa diplomama. Problem, takođe sumnjamo, je i škola ''Dositej Obradović'', ''Hipokrat'', ''Sveti Sava'', Srednja stručna škola ''Krug'' – Novi Sad, Visoka zdravstvena škola strukovnih studija Beograd (VISAN), ''CKM'' u Mostaru, zatim škola u Distriktu Brčko...'', upozorava on navodeći da najveći broj spornih diploma stiže iz tih ustanova.

Građani različito o lažnim diplomama

Anketa „Ko brine o građanima: Upitnik o lažnim diplomama“  na koju su odgovarali čitaoci Portala Onogošt pokazala je da je visoka percepcija o postojanju lažnih obrazovnih isprava u zdravstvenom sistemu Nikšića, ali isto tako visoko je i povjerenje da ta pojava uopšte nije prisutna u ovdašnjim ustanovama.

Čak 54,69 odsto ispitanika reklo je da ima saznanje o zdravstvenim radnicima srednjeg i više stručne spreme koji su konkurisali sa lažnom diplomom. Preostalih 45,31 reklo je da nema ta saznanja.

Vrlo mali procenat ispitanika, pokazala je naša anketa, spreman je da prijavi nadležnima informacije koje posjeduje.

Na pitanje ''da li ste prijavili slučaj?'', svega 4,69 odsto potvrdno je odgovorilo, dok 95, 31 odsto je kao odgovor navelo ''ne''.

Sudeći po anketi, slučajeve su prijavljivali različitim institucijama, ali su se najviše obraćali konkretnoj zdravstvenoj ustanovi, a potom policiji i Tužilaštvu. Anketirani su svoja saznanja u 66,67 odsto slučajeva dostavili zdravstvenoj ustanovi, a preostalih 33,33 informacije je podijelilo sa policijom ili Tužilaštvom.

''Biznis'' rastao nekažnjivošću

Pavićević objašnjava kako su sve navedene obrazovne ustanove iz regiona stvarne i njihove diplome su prisutne na tržištu, kako one zaslužene, tako i one za koje je zauzvrat dat novac.

Bez etičkih načela, sistema vrijednosti i bez kontrole državnih organa u dugom vremenskom periodu stvoren je veoma isplativ ''biznis'', koji je rastao bez brige da će sankcije ikada doći.

''To je najbolji ''biznis'' koji postoji. Jednostavno je. U pitanju je papir. Preko noći ti ljudi su uzimali ozbiljan novac. Kad kažem ozbiljan, mislim na situacije kada ih je po 120-130 išlo iz jedne zdravstvene ustanove u Crnoj Gori da 'polaže' u Beogradu, Tutinu, po Novom Pazaru, Prijepolju itd. Oni bukvalno dođu po papir. Imali smo primjere da njih 100 pođe iz jednog grada. U 12 h izađu iz Crne Gore, a u 13 h se vrate u Crnu Goru sa diplomama. Napravljena je takva mreža, da su u knjigu sa djelovodnim brojevima ostavljana slobodna mjesta gdje su retroaktivno upisuju imena, datumi i podaci'', priča Pavićević o aktivnostima koje naziva organizovanim kriminalom.

Za ovo djelo Zakonom o krivičnom postupku zaprijećena je kazna do tri godine zatvora.

''Ko napravi lažnu ili izda neistinitu ispravu ili preinači pravu ispravu u namjeri da se takva isprava upotrijebi kao prava ili ko takvu lažnu ili neistinitu ispravu upotrijebi kao pravu ili je nabavi radi upotrebe, kazniće se zatvorom do tri godine'', piše u Zakonu.

Osim organizovane kupoprodaje lažnih diploma, postoje primjeri individualnog krivotvorenja ovih isprava, a jedan od njih zabilježen je u Crnoj Gori.

''Mi imamo u našem dvorištu problema koji su teže dokazivi. E, to su ti falsifikati u foto-šopu. Ne odlučuju se ljudi baš često na taj potez'', navodi on.

Kada je Ministarsvo zdravlja poslalo dopis za provjeru diploma, dvije medicinske sestre koje su radile u bolnici u Bijelom Polju zatražile su raskidanje radnog odnosa. To je bilo, kako kaže, čudno i poslati su zahtjevi za provjeru školi u Nikšiću, koji su rezultirali otkrićem krivotvorenih isprava.

Prosti upit e-mailom otkrio je da je u pitanju zloupotreba u ta dva slučaja.

Pune ruke posla u Prvoj srednjoj stručnoj školi

Direktor Prve srednje stručne škole u Nikšiću Milomir Šumić kaže da u toj ustanovi redovno dobijaju upite o svojim bivšim učenicima. U redovnoj proceduri, kako kaže, kontaktiraju ih zdravstvene ustnove iz Nikšića, ali zahtjevi stižu sa svih strana, uključujući zemlje Evropske unije.

''Tokom zadnje dvije godine dobijamo veliki broj zahtjeva za provjere diploma iz svih zdravstvenih ustanova, kako državnih tako i privatnih'', navodi Šumić.

Ovakav način provjere dobio je epilog u dva slučaja, koja su u martu ove godine podstakla javnost na pitanje ko radi u zdravstvenim ustanovama.

''Imali smo dvije falsifikovane diplome u Bijelom Polju i, pokrenut je krivični postupak protiv istih'', ponovio je kratko Šumić odgovarajući na naše pitanje o ishodima provjera.

Obrazovne ustanove su u zakonskoj obavezi da pruže odgovore zainteresovanim stranama.

Kako su u martu ove godine pisali mediji, krivične prijave podnesene su protiv E. B. i H. F, zbog sumnje da su lažirale diplome Prve srednje stručne škole u Nikšiću. One su, navodno, sa takvim ispravama radile kao medicinske sestre u Opštoj bolnici Bijelo Polje. Slučaj je sada pred nadležnim sudom u tom gradu.

Komentarišući ovaj slučaj Pavićević ističe da je takvih falsifikata zaista malo i teško ih je pronaći. „Zahtijeva nevjerovatan rad i nevjerovatnu organizaciju. Većinom je klasična trgovina, gdje pokušavaju da 'provuku'  zloupotrebe kroz pravne tokove, kroz djelovodne knjige'', naglašava on.

Prva srednja stručna škola u Nikšiću školske 2006/2007. godine uvela je novi obrazovni program Pedijatrijska sestra/tehničar i Medicinska sestra/tehničar, a od 2010/2011. školske godine postoji obrazovni program Zdravstveni tehničar.

''Uradili smo to pošto je bila velika potreba tržišta rada za srednjim medicinskim kadrom, a veliki broj učenika putovao je u Podgoricu u Srednju medicinsku školu. Imamo osam odjeljenja obrazovnog programa -  Zdravstveni tehničar sa ukupno 253 učenika, a skoro isto toliko svake prethodne školske godine'', objašnjava Šumić.

Nakon završene škole učenici dobijaju zvanje – Zdravstveni tehničar. Kadar koji se obrazuje u Nikšiću najčešće nalazi posao, kaže Šumić, u svom gradu, a jedan dio u Podgorici.

''Poslodavci su Opšta bolnica Nikšić, JU Dom zdravlja Nikšić, Specijalna bolnica za plućne bolesti ''dr Jovan Bulajić'', Klinički centar u Podgorici, privatne zdravstvene ustanove itd. Svake školske godine na tržište rada izađe oko 70 učenika sa zvanjem - Zdravstveni tehničar, ali većina njih nastavlja školovanje'',  kaže on i naglašava da se vrlo mali broj ljudi sa diplomom ove škole nalazi na Birou rada.

Cerović: Veliki problem i prekvalifikacije u zdravstvenom sektoru, obrazovani kadar odlazi

Kada su u pitanju krivotvorene isprave, dio problema odnosi se na prekvalifikacije mimo zakonskih propisa. Žanka Cerović, predsjednica Ljekarske komore za naš portal kaže da postoji priličan broj slučajeva prekvalifikacije u crnogorskom sistemu zdravstvene zaštite.

''Kada higijeničarke dolaze na mjesta medicinskog kadra, a nemedicinski kadar preko noći postaju pravnici. Takođe svjedočimo i prekvalifikaciji frizerki, kozmetičarki... u medicinski kadar'', upozorava Cerović

Crna Gora može da stvori obrazovani kadar, jer postoje institucije za školovanje medicinara sa srednjom i višom stručnom spremom, kaže predsjednica Ljekarske komore.

''Ali, postavlja se pitanje zašto ga ne zadržava u sistemu zdravstvene zaštite Crne Gore. Posao kadra sa srednjom i višom stručnom spremom je vrlo odgovoran i naporan tako da ovaj kadar rađe ide u uređenije zdravstvene sisteme koji im pružaju bolje uslove rada i mogućnost boljeg nagrađivanja, a u kojima je, mislim na čitavu Evropu, ovaj kadar deficitaran'', napominje ona.

Cerović smatra da je problem lažnih diploma najviše uslovljen političkim zapošljavanjem.

''U sistemu političkog zapošljavanja ulaznica za posao broj 1 nije znanje i obrazovanje već politička pripadnost. Sama diploma znači samo papir koji je potrebno priložiti uz dokumentaciju kao formalno pokriće za posao. To je uslovilo koruptivnim procesom kupovine ovog papira čija je sadržina diploma o završenoj potrebnoj kvalifikaciji'', navodi ona.

Osnivanje Komore medicinskih sestara doprinijelo bi strukovnoj kontroli, ali do toga nikako da dođe i pored najava. To je pitanje, kaže Cerović, za Ministarstvo zdravlja, ali i same medicinske sestre.

''Komora medicinskih sestara bi bila vrlo važna i pomogla u smanjenju pojave lažnih diploma u zdravstvu. Komora medicinskih sestara je planirana u starom i još uvijek aktuelnom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti'', podsjeća ona.

Osobe bez etičkih normi, stida i osjećaja krivice

Osim što je u pitanju prevara kao kriminalni akt motivisan finansijskim ciljem, psihološkinja Monika Sekulović, objašnjava da kupovina lažne diplome služi drugim svrhama kao što su poboljšavanje slike o sebi, podizanje samopouzdanja, prihvatanje od strane drugih i uvažavanje uspjeha, postizanje uticaja...

Sekulović, foto: Privatna arhiva

„Kada je u pitanju kupovina diplome za posao medicinara, ili bilo kojeg kadra i struke unutar zdravstva, podrazumijeva se da je riječ o osobi koja nema razvijen osjećaj odgovornosti, pravih vrijednosti, etičke i moralne norme, nesvjesna je rizika, bez osjećaja stida i krivice, sa mišlju o ostvarenju svog cilja bez svijesti o posljedicama“, kaže ona.

Posljedice ulaska nekopmetentnih u zdravstveni sistem su, kaže, višestruko negativne i dugoročne.

Državni organi na potezu

Pored partijskih veza, naglašava sociolog Željko Lučić, postoji još faktora koji se nalaze u pozadini ovakvog načina zapošljavanja.

''Uključuju sistemsku korupciju, nedostatak mehanizama kontrole i odgovornosti, kao i slabu regulaciju profesionalnih standarda. Uz to, postoji i kultura nepotizma i porodičnog favorizovanja, gdje su lične veze često odlučujuće'', kaže Lučić.

Odsustvo snažnih profesionalnih udruženja i etičkih tijela, prema riječima Lučića, dodatno komplikuje situaciju.

''Jer, omogućava prolaz i onima koji nemaju potrebne kvalifikacije, ali posjeduju određeni oblik socijalnog kapitala koji nadomješta njihovo znanje i stručnost'', dio je odgovora na pitanje o pozadini partijskog zapošljavanja.

Pavićevi zaključuje da država može još više da uradi, a dio tog posla je, dodaje, na pravosuđu.

''Ja ću na narednom sastanku Radne grupe predložiti rukovodiocu ODT-a u Podgorici da se izaberu tri tužioca koji će se baviti samo ovom problematikom, koji će se usavršiti samo za proces lažnih diploma. Nadam se da će ODT uspjeti i naći načina da delegira makar tri tužioca koja će dodatno da se specijaliziraju i bave iskjučivo time, što je minimum. To je neka početna, polazna tačka ka ozdravljenju. Kada se podignu optužnice protiv njih 20 ili 50, sve će manje i manje posla imati. Ljudi će se pitati je li to normalno što rade i jesu li spremni da snose posljedice za to što rade. Ljudima više neće padati napamet to da rade. To je ključ'', uvjeren je on.

Pavićević navodi da su počeci u istraživanju lažnih diploma bili zasnovani na informacijama doušnika. Vremenom stvorili su sliku o sumnjivim obrazovnim ustanovama i počeli sve više da koriste Zakon o slobodnom pristupu informacijama. Danas, kaže, rade se konkretne stvari u okviru Radne grupe koju je formirala Vlada.

„Ove godine povučeno je 400 diploma iz procesa nostrifikacije. Dakle, mi smo uticali da 400 ljudi povuče svoje diplome iz samog procesa. Ja smatram da je to potencijalnih 400 ljudi koji su krivotvorili diplome. To je jedan veliki plus'', uvjeren je Pavićević.