Zatvorenici hoće bolje uslove, traže zakon o amnestiji

RTCG
  • Autor onogost.me
  • 30.11.2023. u 08:25
Advokat Damir Lekić istakao je da je važno da se zakon o amnestiji što prije nađe na dnevnom redu sjednice Skupštine Crne Gore i da se hitno izglasa. On je državnom vrhu poslao zahtjev koji je potpisalo 598 zatvorenika Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

Na ovaj način bi se popravio tretman i omogućio uslovni otpust određenih zatvorenika.

Dopis je poslat predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Crne Gore Andriji Mandiću i ministru pravde Crne Gore Andreju Miloviću.

“Poslata im je pisana inicijativa da u skladu sa njihovim predizbornim obećanjima preduzmu sve radnje iz svoje nadležnosti kako bi se u što kraćem roku stekli uslovi da se u Skupštini Crne Gore u njen dnevni red najprije uvrsti, pa zatim eventualno i izglasa Zakon o amnestiji, i to po mogućnosti onaj najširi o punoj amnestiji, a koji bi povoljno uticao i tretirao položaj zatvorenika u pomenutoj upravi gdje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora”, naveo je Lekić za Portal RTCG.

Kako je kazao, već duži vremenski period Skupština ne čini ništa po ovom pitanju.

“Nije donošen Zakon o amnestiji, naročito ne onaj najširi o punoj amnestiji, pa na ovaj način zatvorenici u skladu sa zakonom pokušavaju da doprinesu da se u određenom bližem vremenskom periodu on od nadležnih državnih organa ipak donese, a sve u cilju poboljšanja njihovog položaja u pomenutoj upravi, a naročito kako bi neki, koji bi na to svakako imali pravo, imajući u vidu sve okolnosti, završili sa izdržavanjem zatvorske kazne, te bili otpušteni iz navedene ustanove svom domu”, objasnio je Lekić.

Kako je rekao, kada su u pitanju zatvorenici, “ne funkcionišu ni ostali instituti propisani zakonom koji im poboljšavaju položaj i tretman tokom izdržavanja kazne”.

“Naročito uslovni otpust, koji je zbog bezbjedonosne procjene Uprave policije Crne Gore, koju policija daje bez bilo kakvog obrazloženja i koja je u većini slučajeva negativna, postao neprimenljiv i samo “mrtvo slovo na papiru”. Zbog ove, u većini slučajeva negativne, a ničim potkrijepljene, po difoltu i neustavne bezbjedonosne procjene, molbe za puštanje na uslovni otpust podnijete sudu nasumice odbijaju kao neosnovane”, ističe Lekić.

Ta bezbjedonosna procjena je, kaže Lekić, nažalost postala samo mehanizam koji se koristi da se ovim podnijetim molbama ne udovolji.

“A slična je situacija i sa drugim institutima, koji tretiraju položaj zatvorenika tokom izdržavanja kazne, a nakon pravosnažnog okončanog postupka.Odredbom čl. 130 st. 1 Krivičnog zakonika Crne Gore propisano je da se licima koja su obuhvaćena aktom amnestije daje oslobođenje od krivičnog gonjenja ili potpuno ili djelimično oslobođenje od izvršenja kazne, zamjenjuje se izrečena kazna blažom kaznom. Daje se rehabilitacija ili se ukidaju pojedine ili sve pravne posljedice osude, dok je stavom 2 iste zakonske odredbe propisano da se amnestijom mogu ukinuti sljedeće mjere bezbjednosti: zabrana vršenja poziva, djelatnosti i dužnosti, zabrana upravljanja motornim vozilom i protjerivanje stranaca iz zemlje”, zaključuje Lekić.

Izvor: rtcg.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana.

    Povezani članci

    Predstavnici Vlade na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem postigli su dogovor sa Sindikatom prosvjete o povećanju plata. On je nakon sastanka kazao da su postigli održivo rješenje koje podrazumijeva 10 odsto bruto povećanje zarada od 1. jula, a od početka školske godine kumulativno povećanje 17 odsto neto. Sjutra će biti potpisan sporazum kojim će Vlada garantovati sve što je danas obećala, nakon čega će se oglasiti Glavni odbor Sindikata prosvjete.
    Država Crna Gora - Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija tužila je Sindikat prosvjete Crne Gore, radi utvrđivanja nezakonitih odluka o štrajku Sindikata prosvjete Crne Gore, kao i Akta o minimumu procesa rada za vrijeme granskog štrajka u oblasti obrazovanja.