Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Koliko vode treba piti dnevno?

water-2296444_960_720
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 09.05.2023. u 22:10
Voda je važna za ljudski organizam, jer čini oko dvije trećine naše tjelesne težine, prenosi hranjive materije u organizmu, reguliše temperaturu i učestvuje u većini hemijskih reakcija u našem tijelu. No, koliki zapravo treba biti dnevni unos vode?

Pravilo koje se provlači već godinama je da je osam čaša vode dnevno potrebno za normalno funkcionisanje organizma, te da ukoliko osjetimo žeđ u nekom trenutku, smatra se da smo na korak od dehidracije. No, to nije prava istina. Stručnjaci navode da nam ne treba ništa više tečnosti od one količine koju nam tijelo signalizira kada smo žedni.

“Kontrola hidratacije jedna je od najsofisticiranijih stvari koje smo razvili u evoluciji, otkako su preci ispuzali iz mora na kopno. Imamo ogroman broj sofisticiranih tehnika koje koristimo za održavanje odgovarajuće hidratacije,” navodi Irvin Rozenburg, naučnik na univerzitetu “Tufts” u Masačusetsu.

Ukoliko ste zdravi, vaš mozak će detektovati kada tijelu nedostaje tečnosti.

Takođe, oslobađa se hormon koji signalizira bubrezima da štede vodu koncentrisanjem urina.

Izvor: klix.ba

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Vakcine su strogo kontrolisani ljekovi, čiji je kvalitet više puta provjeren u skladu sa najvišim evropskim i međunarodnim standardima. Zabluda je da su to proizvodi sumnjivog kvaliteta, kako misle roditelji koji ne vakcinišu svoju djecu. To je u Linku Radija CG povodom Evropske nedjelje imunizacije, koja se obilježava od 19.do 25.aprila, saopštila načelnica Odjeljenja za farmakovigilancu Instituta za ljekove i medicinska sredstva Veselinka Vukićević.
    Zahvaljujući skrining programu tokom prošle godine kod 44 osobe su otkrivene premaligne promjene na debelom crijevu i spriječen rak, istakla je direktorka Centra za kontrolu i prevenciju nezaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Adrijana Vujović. U emisiji Radio ordinacija dr Vujović i dr Jasminka Zec Saveljić ističu značaj prevencije i apeluju da se svi koji su uključeni u skrining program i odazovu pozivu na pregled.
    Gojaznost predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih izazova današnjice, kako na globalnom nivou, tako i u Crnoj Gori, kazali su iz Instituta za javno zdravlje, povodom 4. marta – Svjetskog dana gojaznosti, koji se ove godine obilježava pod sloganom „Osam milijardi razloga za djelovanje”.
    -->