Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Pritisak na poslu i hroničan umor vode u depresiju

capture
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 19.05.2020. u 17:09

Ako trpimo konstantan pritisak zbog obaveza, kratkih rokova, prekomjernog ostajanja na poslu, loše komunikacije sa nadređenima, visokih targeta ili smo jednostavno previše revnosni prema obavljanju zadataka, neizostavno ćemo se u nekom trenutku suočiti sa osjećajem "sagorijevanja na poslu" ili popularno rečeno doživjeti "brnaut".

Dr. Aleksandar Damjanović, specijalistom psihijatrije o tome da li konstantan pritisak na poslu može dovesti do depresije, gdje najčešće griješimo i kako da zauzemo ispravan stav kaže da ako ste na poslu već duže vrijeme iscrpljeni, neefikasni, razdražljivi i depresivni, moguće je da patite od sindroma sagorijevanja na radu.

Iako ga odlikuju emocionalna iscrpljenost, zamor i depresivno raspoloženje, od depresije se razlikuje po tome što se odnosi samo na sferu posla, a ne i na druge oblasti života.

Najčešće se javlja kod osoba čiji posao podrazumijeva komunikaciju sa ljudima. Pate uglavnom oni koji su odgovorni i imaju visoka očekivanja i od sebe i od okoline. Često se dešava da na istom poslu pređu put od izraženog entuzijazma do potpune apatije. Kad se očekivanja ne ispune, kad se zalaganje ne prepozna, slijede nervoza, tuga i bespomoćnost, a nerijetko se poseže za alkoholom ili drugim stimulansima (često vrlo opasnim po zdravlje).

Važno je da procijenimo svoje mogućnosti i da odredimo prioritete u životu. Da naučimo kako da izrazimo svoj stav i da razlikujemo gdje vrijedi, a gdje ne vrijedi da trošimo energiju.

Kada je potrebno potražiti pomoć

Fizička aktivnost i neka vrsta relaksacije mogu da budu od velike koristi. Preporučuje se bavljenje sportom ili redovne šetnje, čitanje, slušanje muzike. Ove aktivnosti mogu biti i dobra preventiva da do poremećaja ne dođe. Ako sve to ne uspije onda je potrebno potražiti i pomoć psihoterapeuta. Kao prva linija odbrane mogu pomoći i odlični preparati koji ne stvaraju nikakvu zavisnost i ne mijenjaju psihički čovjeka – čega se mnogi plaše.

S adenozil metionin (SAMe) je aminokiselina koja se u vodičima dobre kliničke prakse navodi kao pomoć kod blage do umjerene depresije. SAMe utiče na stvaranje serotonina i dopamina koji su odgovorni za naše dobro raspoloženje. Ako imate osjećaj tjeskobe, umorni ste i napeti dr. Damjanović preporučuje Tensilen. Tensilen sadrži SAMe i dodatno B kompleks koji ima izuzetno pozitivan efekat na zdravlje nervnog sistema. Prvi efekti se osjećaju već nakon nedjelju do 10 dana primjene, ali se svakako preporučuje kontinuirana upotreba jer će omogućiti stabilno i uravnoteženo dobro stanje.

“Sami smo sebi najveći prijatelj, kada se odgovorno odnosimo prema svom zdravlju, kako fizičkom tako i mentalnom”, ističe dr. Aleksandra Damjanović, specijalista psihijatrije.

Izvor: klix.ba

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Vakcine su strogo kontrolisani ljekovi, čiji je kvalitet više puta provjeren u skladu sa najvišim evropskim i međunarodnim standardima. Zabluda je da su to proizvodi sumnjivog kvaliteta, kako misle roditelji koji ne vakcinišu svoju djecu. To je u Linku Radija CG povodom Evropske nedjelje imunizacije, koja se obilježava od 19.do 25.aprila, saopštila načelnica Odjeljenja za farmakovigilancu Instituta za ljekove i medicinska sredstva Veselinka Vukićević.
Zahvaljujući skrining programu tokom prošle godine kod 44 osobe su otkrivene premaligne promjene na debelom crijevu i spriječen rak, istakla je direktorka Centra za kontrolu i prevenciju nezaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Adrijana Vujović. U emisiji Radio ordinacija dr Vujović i dr Jasminka Zec Saveljić ističu značaj prevencije i apeluju da se svi koji su uključeni u skrining program i odazovu pozivu na pregled.
Gojaznost predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih izazova današnjice, kako na globalnom nivou, tako i u Crnoj Gori, kazali su iz Instituta za javno zdravlje, povodom 4. marta – Svjetskog dana gojaznosti, koji se ove godine obilježava pod sloganom „Osam milijardi razloga za djelovanje”.
-->