Više povrća, manje masne hrane i alkohola: Umjerenost ključ zdravlja

Za Portal RTCG, stručnjaci savjetuju više povrća, manje masne hrane i alkohola, redovne pauze između obroka i lagano kretanje kako bi se izbjegle probavne tegobe i prejedanje.

Praznici ne moraju značiti narušavanje zdravlja ako se praznična trpeza konzumira umjereno i promišljeno. Stručnjaci savjetuju uravnoteženu ishranu, manje i češće obroke, ograničavanje masne hrane i alkohola, uz redovno kretanje i dovoljan unos tečnosti, kako bi se izbjegle probavne tegobe, prejedanje i opterećenje organizma, posebno kod hroničnih bolesnika.

Zato, prema savjetu direktorice Centra za higijenu i zdravstvenu ekologiju dr Enise Kujundžić, specijalistkinje higijene, praznična trpeza bi trebalo da sadrži uravnotežen odnos makronutrijenata – proteina, ugljenih hidrata i masti, uz dovoljan unos vlakana.

“Preporučuju se razne vrste povrća, svježe salate, pečeno ili kuvano nemasno meso (piletina, ćuretina), riba, integralni proizvodi i umjerene količine zdravih masti, poput maslinovog ulja i orašastih plodova. Ove namirnice obezbjeđuju dugotrajan osjećaj sitosti, stabilan nivo energije i olakšavaju varenje”, kazala je doktorka.

U razgovoru za Portal RTCG dr kaže da, s druge strane, trebalo bi ograničiti masna, pržena i jako začinjena jela, industrijski prerađenu hranu, velike količine slatkiša i gaziranih pića. Takve namirnice, upozorava doktorka, usporavaju digestiju, povećavaju lučenje želudačne kiseline i opterećuju jetru i pankreas.

Kako bi izbjegli zdravstvene tegobe jedan od načina je jesti češće, ali manje obroke tokom praznika.

“Češći i manji obroci predstavljaju znatno zdraviji pristup ishrani tokom praznika. Ovakav režim pomaže održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi, sprječava nagle napade gladi i smanjuje rizik od prejedanja”, kazala je dr.

Mali trikovi kako da izbjegnete prejedanje, a da uživate u prazničnoj trpezi

Zadržati balans između uživanja u prazničnoj hrani i očuvanja zdravlja nije jednostavno, ali je moguće. Doktorka kaže da se to postiže svjesnim odnosom prema hrani, a ne potpunim odricanjem.

“Savjetuje da se omiljena praznična jela konzumiraju u manjim porcijama, uz dodatak povrća i lakših priloga. Važno je obratiti pažnju na signale sitosti i izbjegavati „jedenje iz navike“. Redovno kretanje, čak i u vidu lagane šetnje, značajno doprinosi boljoj probavi i opštem osjećaju vitalnosti”, savjetuje dr.

Kako bismo izbjegli prejedanje, a da se i dalje uživamo u prazničnim jelima postoje mali trikovi kako bi to postigli. U razgovoru za Portal doktorka Kujundžić otkriva da efikasni trikovi uključuju sporije jedenje i žvakanje hrane.

Specijalista porodične medicine Adela Dizdarević kaže da simptomi koji ukazuju da smo se prejeli tokom novogodišnjih praznika su osjećaj težine i pritiska u stomaku, nadutost, pojačano stvaranje gasova, žgaravica, mučnina, umor i pospanost.

“Pacijenti se često žale i na ubrzan rad srca, nelagodnost u grudima, kao i poremećaj sna, naročito nakon večernjih obilnih obroka”, kaže dr Dizdarević.

Prejedanje tokom praznika može dovesti do pojave gastritisa, refluksa, nadimanja, zatvora ili dijareje, a biljni čajevi od kamilice, nane ili komorača mogu pomoći u smanjenju nadutosti i grčeva.

Za Portal RTCG dr Dizdarević kaže da su najčešći znakovi prejedanja su osjećaj težine i punoće u želucu, nadimanje, podrigivanje, žgaravica i mučnina, te da se pacijenti često žale i na bolove u gornjem dijelu stomaka, pospanost, umor, a nerijetko i na nelagodu u grudima koja može podsjećati na srčane tegobe, iako je najčešće riječ o probavnom porijeklu.

“Kod nekih se javljaju i proljev ili zatvor, naročito nakon kombinovanja masne hrane i alkohola”, kazala je dr Dizdarević.

Doktorka kaže da prejedanje najčešće dovodi do pogoršanja gastritisa i refluksa, odnosno vraćanja kiseline iz želuca u jednjak.

“Česte su i funkcionalne probavne smetnje poput nadimanja, grčeva i usporene probave. Kod osjetljivih osoba ili onih koji već imaju hronične bolesti, praznično prejedanje može izazvati napad žučne kolike, pogoršanje pankreatitisa ili poremećaj rada jetre, naročito ako je prisutan i veći unos alkohola”, kaže doktorka.

Nakon obroka izbjegavati ležanje

S druge strane, kod zdravih osoba, doktorka kaže da jednokratno prejedanje uglavnom dovodi do prolaznih tegoba koje se povuku za dan ili dva.

“Međutim, kombinacija obilne, masne hrane i alkohola može privremeno značajno opteretiti želudac, jetru i gušteraču. Kod osoba sa postojećim zdravstvenim problemima – poput dijabetesa, bolesti jetre, želuca ili žučne kese – i jedan takav „višak“ može biti okidač za ozbiljnije komplikacije i zahtijevati ljekarsku pomoć”, ukazala je doktorka.

Doktorka savjetuje da je najvažnije jesti umjereno i polako, uz manje porcije, čak i tokom praznika, te da se preporučuje izbjegavanje kombinovanja velike količine masne hrane i alkohola, kao i gaziranih pića.

Što se tiče alkohola, doktorka kaže da podrazumjevamo kao društveno prihvatljivo jedno standardno piće dnevno za žene i do dva standardna pića dnevno za muškarce, uz obavezne dane bez alkohola tokom sedmice.

Ona savjetuje da nakon obroka treba izbjegavati ležanje te da lagana šetnja pomaže probavi.

“Dovoljan unos tečnosti, prvenstveno vode ili blagih čajeva, može ublažiti tegobe. Kod osoba koje već imaju problema sa želucem, korisno je unaprijed prilagoditi terapiju prema savjetu ljekara”, savjetuje dr Dizdarević.