Crna Gora u regionu najskuplja za život: Za četvoročlanu porodicu mjesečno potrebno 1,8 hiljada eura

supermarket-4052658_1280_0
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 17.01.2023. u 11:18
Troškovi života porasli su širom svijeta, na talasu nestabilnosti na svjetskim tržištima, rastuće inflacije, većih kamatnih stopa i implikacija ruske invazije na Ukrajinu.

Stranica Numbeo koja se bavi analizom troškova života u zemljama i gradovima širom svijeta ažurirala je podatke za 2023. godinu, koji jasno pokazuje gdje je život skuplji a gdje nešto jeftiniji, prenosi portal Investitor.

Podaci za zemlje regiona pokazuju da su troškovi života i pojedinca i prosječne četvoročlane porodice, isključujući zemlje EU i Šengenskog prostora – Sloveniju i Hrvatsku, u regionu najskuplji u Crnoj Gori.

Naime, prema podacima Numbea, prosječni troškovi života pojedinca u Crnoj Gori iznose 515 eura mjesečno, bez uračunate rente, dok je prosječnoj četvoročlanoj porodici mjesečno potrebno 1.802,6 eura mjesečno, takođe bez rente.

To je značajno niže od susjedne Hrvatske, u prosjeku 21 odsto, dok je život u Sloveniji u odnosu na crnogorski skuplji oko 33 odsto, prosječno.

U odnosu na druge zemlje regiona, koje nijesu u Evropskoj uniji, Crna Gora prednjači po troškovima.

Život crnogorskog pojedinca u odnosu na komšiju iz Srbije skuplji je oko 4,8 odsto. To znači da je prosječnom građaninu u Srbiji potrebno 25 eura manje za život nego u Crnoj Gori, dok je prosječnoj srpskoj porodici za iste potrebe potrebno 127 eura manje.

Izvor: Investitor.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    1

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana.

    Povezani članci

    Agrobudžet za 2023. godinu biće uvećan nekih 41 odsto u odnosu na prethodnu godinu, rekao je u Bojama jutra Miroslav Cimbaljević iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
    Na javni poziv za učešće u projektu Solari 5000+ (70MW) do 1. februara prijavilo se 2.845 potrošača, od čega 2.549 pojedinaca, dok je 296 prijava pristiglo od privrednih kompanija.