Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Nišić: Našli način da odu u penziju i oni kojima poslodavci nijesu uplatili doprinose

RTCG
  • Autor onogost.me
  • 30.01.2025. u 09:22
Ministarska rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić ističe da će se izmjenama zakona djelatnost Fonda rada proširiti i omogućiti zaposlenima kojima poslodavci nijesu uplatili doprinose, a da ta preduzeća više ne postoje, da odu u penziju.

Za sve one koji rade u aktivnim preduzećima, uplata doprinosa će se od sada lakše pratiti i na vrijeme sankcionisati, prvenstveno kroz jaču saradnju sa Poreskom upravom i Inspekcijom rada.

Kako je objasnila Nišić za TVCG, dio doprinosa koji uplaćuju poslodavci ide u Fond rada i on treba da bude garantna institucija.

“Kad zaposleni čija preduzeća više ne postoje ima makar jedan uslov za penziju, a ovaj u vezi doprinosa nije moguće ispuniti, tu će biti uključen Fond rada kao garancija da pokrije te doplate. Ako imamo 10, dvije ili pet godina staža, a imamo dokaza da je ta osoba to vrijeme radila, a da poslodavac nije uplatio doprinose, u tom dijelu se uključuje Fond rada”, navodi Nišić.

Dokaz da su radili za taj period uglavnom se nalazi kod Poreske uprave, Fonda PIO ili Zavoda za zapošljavanje.

“Apelovala bih da se ne pristaje na usmeno sklapanje poslovnih ugovora, to je faktički rad koji se može utvrditi samo ako se to lice nađe na radnom mjestu prilikom inspekcija. Zaposleni moraju voditi računa o ugovoru o radu, radnoj knjižici, rješenju o prestanku radnog odnosa, jer u to dokumenta koja služe kao dokazi. Zaposleni u Fondu rada imaju komunikaciju sa Zavodom za zapošljavanje, Poreskom upravom, Fondom PIO i po službenoj dužnosti veliki dio dokumentacije se dobije i ne bude problem u tom dokazivanju. Uglavnom početak i prestanak rada je evidentiran kod jedne od pomenutih institucija, a onda Fond rada odrađuje drugi dio posla”, objasnila je Nišić.

Dodaje da Fond rada ima svoja sredstva i puni se dijelom od doprinosa, te da su njihove analize pokazale da to neće biti veliki broj ljudi kojima će trebati ova pomoć.

“To neće biti neki veliki fiskalni efekat i neće izlaziti iz okvira budžeta Fonda. Kako vrijeme odmiče i radna prava će se bolje poštovati, a i građani su sada ažurniji da prate poslodavce. Tako da smo zaključili da je to jedan broj zaposlenih kod kojih treba da reagujemo, koji su žrtve tranzicije 90-ih godina ili su to neki sporadični poslodavci koji ne ispunjavaju propise. Iz naših procjena je to oko 500 ljudi, a tačan broj ćemo znati kad se usvoji ovo zakonsko rješenje”, naglasila je ministarka.

Nišić je ponovila da će se ovo zakonsko rješenje odnositi na sve zaposlene koji ostvare jedan od ulova za odlazak u penziju.

“Što se tiče sankcija za one firme koje su likvidne, a ne uplaćuju doprinose, mogu da kažem da se naplata poreza i doprinosa obavlja preko Poreske uprave sa kojom imamo blisku saradnju. Uprava prelazi na novi informacioni sistem koji će ubrzati postupke, tako da ukoliko nekome nijesu uplaćeni doprinosi, aktiviraćemo poresku i inspekciju rada”, naglašava Nišić.

Ona je pozvala sve zaposlene da redovno kontrolišu svoje M4 obrazce, jer onamo gdje preduzeće postoji, naći će način da naplate doprinose.

Izvor: rtcg.me

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Ulazak u SEPA sistem donijeće brojne benefite i građanima i privredi. Naknade za elektronska plaćanja umjesto dosadašnjih prosječnih 73 EUR po transakciji iznosiće od nule do maksimalnih 3,99 eura, što će privredi i građanima godišnje uštedjeti skoro 14 mil EUR.
    Od početka maja do kraja avgusta poreski inspektori izvršili su 3.123 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod 567 poreskih obveznika. Po tom osnovu izdato je 752 prekršajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2.3 miliona eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1.9 miliona, od čega je naplaćeno 881.2 hiljade eura ili 47.4 odsto, saopšteno je ii Poreske uprave.
    -->