Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Bibliotekar preporučuje – “O suštini ljudske slobode”

image1_1
Privatna arhiva
  • Autor onogost.me
  • 12.12.2021. u 07:14

Fridrih Vilhelm Jozef Šeling, njemački filozof, rođen je u Virtenbergu 27. januara 1775. godine.

Smatran je za jednog od četiri ključna mislioca njemačkog klasičnog idealizma pored Kanta, Fihtea i Hegela. Išao je u školu blizu Tubingena gdje je njegov otac bio kapelan i profesor orijentalistike. Profesija i položaj njegovog oca su mu stvorili dobro predznanje i poligon za razvijanje teoloških i filozofskih misli kojima je ostao da se bavi do kraja života. Uticaj očevog autoriteta se osjeća kroz njegova rana djela koja su prožeta pitanjima slobode, odnosa Boga i čovjeka, Boga i prirode.

Sa samo 23 godine bio je učitelj djeci jedne aristokratske porodice nakon čega je ubrzo postao profesor u Jeni 1798. godine. Tu nadograđuje svoje znanje koje je kulminiralo u recenzije Fihteovih djela i time sebi počeo da krči put na scenu uticajnih filozofa.

Bio je prijatelj sa Hegelom, Helderlinom i pod uticajem Kanta, Spinoze, Šilera i već pomenutog Fihtea, postaje autohtoni mislilac.

Postoji više perioda u njegovoj filozofiji a to su: Filozofsko poimanje prirode ( 1797- 1799), estetički idealizam( 1800-1801), apsolutni idealizam ( 1801-1804) i učenje o slobodi ( 1804- 1813 ). Umire 20. avgusta 1854. godine ostavivši iza sebe mnoga djela.

O djelu

Kada je u pitanju Šeling i njegov stil pisanja, kritičari filozofske misli imaju poteškoća da mu pronađu mjesto kojem pripada i koju poziciju mu treba dodjeliti među njegovim savremenicima. Njegov spis “O suštini ljudske slobode” spada negdje između kritike Spinozinog panteizma i religijske misli o čovjekovoj slobodi. Ova knjiga je odlomak iz “Šelingovi filozofski spisi” i predstavlja sažete ideje o istoimenoj temi. Prožeta je ontološkim i egzistencijalnim problemima nas kao konačnih bića koji su zavisni od Boga i njegovog djelovanja. Njegov apsolut je uvijek prisutan u našim životima zbog čega se pojavljuju određeni problemi. Ovo predstavlja klasičnu nesuglasicu između individualne čovjekove slobode sa jedne strane, i Božije volje i nužnosti sa druge.

Odlomak

“Imamo jedno otkrivenje starije od svakog napisanog: prirodu. U njoj postoje uzori koje nije protumačio još nijedan čovek, dok oni pisani već odavno imaju svoje ispunjenje i tumačenje. Onaj jedini istinski sistem religije i nauke postojao bi kad bi se razumelo ono nenapisano otkrivenje, i to ne u oskudno sklepanoj državi filozofskih i kritičkih pojmova, nego kad bi se ono objavilo  u punom sjaju istine i prirode”.

Ukoliko želite da uronite u divni svijet literature i pronađete djela velikih svjetskih klasika, kao i djela na psihološke, kriminalističke, ljubavne, avanturističke teme, i ako vam je potrebna stručna literatura, JU Narodna biblioteka “Njegoš” i NVO Društvo prijatelja biblioteke “Njegoš” vas pozivaju da se učlanite u Biblioteku “Njegoš”. Jedna poslovica kaže da: Dobru knjigu čini dobar čitalac, zato vas željno očekujemo. 

Ivan Lješković

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Nakon proglašenja Nikšića za evropsku prestonicu kulture 2030. godine, koordinator projekta Mato Uljarević rekao je da će taj projekat biti platforma za transformaciju kulturnog sektora ne samo Nikšića, nego ljudi u kulturi čitave zemlje.
Izuzetno priznanje za crnogorsku kulturu, stvaralaštvo i evropske vrijednosti koje baštinimo, ali i loklanu snagu, stiglo je danas iz Brisela nakon što je Nikšić u finalnoj odluci izabran za Evropsku prijestonicu kulture. To je poručila ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović čestitajući građanima Nikšića i cijele Crne Gore na istorijskom uspjehu.
-->