Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Predstava “Dve žene i jedan rat” u Nikšićkom pozorištu

Nikšićko pozorište
  • Autor onogost.me
  • 04.12.2023. u 08:00
U sali Nikšićkog pozorišta večeras, sa početkom u 20 časova, biće izvedena predstava "Dve žene i jedan rat", koju je po tekstu Jelene Kajgo, režirao Alek Conić.

Predstava je rađena u produkciji “Dom Jevrema Grujića” Beograd, a u Nikšiću se igra u organizaciji JU Nikšićko pozorište i Matice srpske – Društvo prijatelja u Crnoj Gori, u okviru decembarskog repertoara Nikšićke kulturne scene 2023.

U predstavi igraju: Vjera Mujović, Marija Bergam i Danilo Babović (batler).

“Ovo je jedina predstava koja govori o prijateljskom odnosu dva naroda, srpskog i američkog tokom Velikog rata, najkritičnijeg perioda srpske istorije, a koje se ogleda kroz sudbinu dvije žene, koje su višegodišnjim, strastvenim zalaganjem za Srbiju širile diplomatsku misiju širom svijeta. Jedna je Amerikanka – Mabel Danlop Gordon Grujić, udata za srpskog diplomatu Slavka Grujića, a druga Srpkinja – Jelena Lozanić, kasnije udata za najvećeg američkog dobrotvora srpskog naroda DŽona Frotingama. Obje imaju dvije domovine – Srbiju i Ameriku.

Zbog svog snažnog humanitarnog rada, Mabel Grujić je svjetska štampa prozvala srpskom Jovankom Orleankom. Prepričavalo se kako je okupila i ujedinila američke dame iz visokog društva da pletu vunene čarape za srpske vojnike na frontu i sa svojim usvojenim narodom prešla Albaniju, tokom čega je zauvijek izgubila šansu za potomstvom. Zajedno sa Mihajlom Pupinom gradila je domove za napuštenu srpsku siročad i mobilisala američke ljekare da dođu u Srbiju i pomažu svojim kolegama u bolnicama. Jedna od najvećih zasluga ovog srpsko-američkog para, Mabel i Slavka Grujića, jeste animacija Karnegi fondacije da uputi novac-tadašnjih 100 000 dolara, za izgradnju Univerzitetske biblioteke u Beogradu, što će ostati jedan od njihovih najvećih doprinosa.

Sa druge strane – Jelena Lozanić, ćerka prvog rektora beogradskog univerziteta, Sime Lozanića bila je veliki borac za ženska prava, a tokom rata dobrovoljna bolničarka koja se brinula o ratnoj siročadi. Kao predstavnica jugoslovenskog Crvenog krsta, tokom rata, od 1915. do 1920. godine, odlazi u veliku humanitarnu misiju u Ameriku gdje sakuplja novac za srpsku vojsku i iznemogao narod. Poput Mabel i ona je pokretala radionice u kojima su Amerikanke i Kanađanke šile zavoje i odjeću za srpske vojnike, gostovala na brojnim univerzitetima i držala predavanja širom Amerike.

Upravo tamo upoznaje svoju najveću ljubav-Džona Frotingama, koji je već uveliko zaražen ljubavlju prema Srbiji u kojoj je proveo najljepše godine tokom kojih je odhranio preko 600 djece iz Vranja i okoline. Ovaj zaboravljeni američki dobrotvor je poklonio Srbiji u vidu donacija iznos od čak četiri državna budžeta iz 1915. godine”, navodi se u najavi predstave.

Ulaznice su u prodaji i mogu se kupiti na biletarnici Nikšićkog pozorišta po cijeni od 5 eura.

Informacije i rezervacije na tel: 067/ 932 646.

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    U postupku usaglašavanja Opšteg kolektivnog ugovora, poslodavci i sindikati su postigli konsenzus o bolovanjima kao biznis barijeri, ali do zakonskog rješenja je teže doći. Poslodavce opterećuje plaćanje prvih 60 dana bolovanja i traže upola manji period kao u zemljama Evropske unije. U sindikatima navode da i privatnici zakidaju radnike na bolovanjima.
    Turizam u Nikšiću je u protekle dvije decenije prošao kroz temeljnu promjenu identiteta. Od grada koji je decenijama prepoznat isključivo kao industrijski gigant, postali smo destinacija koja danas nudi autentičan spoj kulture, adrenalina i netaknute prirode. U ranim godinama nezavisnosti, turizam je bio sporadičan, baziran uglavnom na tranzitnim putnicima ka primorju ili vjerskom turizmu (Manastir Ostrog). Danas je Nikšić destinacija koja zadržava goste.
    Period od obnove nezavisnoti do danas u Nikšiću ostaće upamćen po brojnim radničkim nemirima, problemima i nezadovoljstvima. Radnička prava dovedena su do najnižih grana, a period od dvije decenije donio je gašenje gotovo svih velikih industrijskih giganata po kojem je grad pod Trebjesom bio poznat nadaleko.
    -->