Arheološka istraživanja u podnožju Bedema otkrila slojeve važnog istorijskog lokaliteta

Naručilac istraživanja je Uprava za zaštitu spomenika kulture Crne Gore, dok ih realizuje JU Muzeji i galerije Nikšić.

Podgorička firma “Indel“, koja na toj lokaciji planira izgradnju zgrade sa četiri stana, prizemljem i jednim spratom, dobila je potrebne uslove, sa preduslovom da se uradi arheološko istraživanje, kazao je arheolog, kustos i istraživač  JU Muzeji i galerije Srđan Delić, koji rukovodi tim projektom.

Delić, foto: Marija Goranović

Ovo je prvi arheološki projekat koji muzej samostalno realizuje od svog osnivanja 1950. godine.

Deliću, kome u istraživanju pomažu kolege Nikole Borovinić, Vasilije Marojević i Jelena Ćelebić, kaže da bi potvrda za gradnju mogla biti izdata, ali da konačni sud daje Uprava za zaštitu spomenika.

“Na prostoru do Ulice Stojana Kovačevića, gdje se prostirao Donji grad, imamo građevine koje su pravljene u posljednjih 20 godina bez ikakvih arheoloških nadzora i dozvola. Hoću da istaknem da je ovo dobar primjer prakse na terenu, saradnje kulturnih institucija i privatnog sektora”, konstatuje Delić, dodajući da će sve otkriveno biti dokumentovano u vidu crteža, fotografija, 3D modela…

Tokom jednomjesečnog istraživanja i iskopavanja, koje se završava sjutra, arheolozi su utvrdili da se na prostoru donjeg grada nalaze ostaci iz otomanskog perioda, koji datiraju iz 18. i 19. vijeka.

“Potvrdili smo neke ranije hipoteze da tu nema rimskog perioda, da je isključivo otomaski period. Nakon što je kralj Nikola preuzeo Nikšić 1877. i doveo Josipa Sladea da pravi prestonicu Nikšić, moderni, evropski grad -planski je uništeno sve”, kaže Delić.

Ono što su arheološka istraživanja pokazala da se na tom prostoru nalaze ostaci komunalnih objekata.

“Nakon ulaska vojske i početka planskog pravljenja Nikšića, korišten je kamen iz turske kasabe. Planski su uzimali kamen, ostali su samo temelji pojedinih objekata. Otkrili smo jednu veliku radionicu. Radionica je bila za obradu kože i proizvodnju uniformi za potrebe garnizona u Gornjem gardu. Našli smo kanalizaciju, neki kolektor, drenažni sistem, koji prati jednu od dvije glavne ulice. Našli smo nešto kao današnju šahtu koja je skupljala vodu i ispod puta je raspoređivala. Pored bunara pronađen je i veliki broj lula. U turskim kasabama postojao je zakon da se smije pušiti samo pored vode koja nije u upotrebi. Mi znamo da upotreba bunara prestaje prije nego što je Nikšić oslobođen”, pojasnio je Delić.

Donji grad Bedema gradio se od 1701. do 1730. godine. Na tom prostoru bila je smještena kasaba, gdje su bili zanatlije i obični građani, koja se ruši 1877. godine.

Od tog kamena iz donjeg grada, praviće se savremeni Nikšić. Nići će prve građevine u Manastirskoj, Krađorđevoj, Ulici Josipa Sladea…

Govoreći o istorijskim činjenicama, Delić kaže da su za Bedem vezana tri sloja naseljavanja: srednji vijek od 9. do kraja 14. vijeka, turski period od početka 18. do 1877. godine i savremeni period od 1877. do danas.

“Istražiti Bedem i sačuvati autentičnost”

Sudeći po rečenom, tvrđava Onogošt predstavlja pravi arheološki izazov.

Delić naglašava da bi se Onogošt sačuvao, potrebno je prvo ga dobro istražiti  i dokumentovati.

“Odrađeni su samo djelovi tvrđave, ono što je bilo primarno. Sa druge strane Bedema, znamo da postoje građevine zakopane ispod zemlje, pitanje je da li je srednjovjekovni Onogošt bio na toj strani, jer znamo da sa ove otomanski period. Potrebno je istražiti dvije kule, Dizdarevu kuću – to je ono što bi nam dalo najviše informacija o Onogoštu”, konstatuje Delić.

Podsjetio je na istraživanje “Bedem 360” koje je započeto 2019. godine, ali je usljed korone projekat prekinut. Priča o revitalizaciji tvrđave mogla bi biti opet pokrenuta osvajanjem titule Evropske prestonice kulture.

Delić kaže da je potrebno sačuvati autentičnost prostora.

“Prilikom revitalizacije ovog djela, predložio bih lake materijale- staklo i drvo, što bi se moglo lako ukloniti i posjetiocu ukazati šta je savremeno, a šta istorijski. Ne smije se uraditi kao što je 2020. godine, kada je napravljena ljetnja scena od betona, to je klasičan primjer devastacije kulturnog dobra”, naglasio je on.

Anderba u Ozrnićima ili na prostoru Moštanice

Delić ukazuje da je potrebno tragati za antičkim naseljem Anderbom iz rimskog perioda.

“Dosadašnja istraživanja potvrdila su da nema antičke Anderbe ovdje (okolina Bedema) i nju treba tražiti na nekom drugom mjestu. JU Muzeji i galerije je ove godine potpisala projekat sa Balkanološkim institutom iz Beograda koji se bazira na potragu za Anderbom. Ona bi najvjerovatnije bila u Ozrnićima, po ovome kako danas mislimo ili na prostoru Moštanice”, kazao je on.