Alergije: Epidemija modernog doba

Procijenjuje se da oko 30 do 40 odsto osoba u svijetu boluje od jedne ili više alergijskih bolesti, pa alergijska oboljenja nazivaju i epidemijom modernog doba.

Evropska akademija za alergiju i kliničku imunologiju ( EAACI) iznijela je podatak da više od 150 miliona Evropljana pati od hroničnih alergijskih bolesti.

Dalja predviđanja govore da će do 2025. polovina populacije biti pogođena nekom vrstom alergije. S druge strane Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) saopštila je da oko 300 milliona ljudi, širom svijeta, pati od astme.

“Alergije nastaju kada imuni sistem napravi grešku i uobičajenu stvar prepozna kao napadača. Tada imuni sistem proizvodi antitijela koja upozoravaju na taj alergen, pa u sljedećem suretu s njim ista ta antitijela dovode do oslobađanje niza hemikalija, poput histamina, koji uzrokuju alergijske reakcije i simptome. U susretu sa alergenom , reakcija ljudskog imunog sistema može izazvati upale na koži, očima, disajnim putevima i slično, objašnjava dr Suzana R. Savić.

Ona naglašava da ozbiljnost alergijskih reakcija varira od osobe do osobe, te da se može kretati od manje iritacije do težih ispoljavanja, a ponekad, u najtežim slučajevima, mogu dovesti do anafilaksije i ugroziti život.

Međutim, dok se većina alergija ne može izliječiti, određeni tretmani i ljekovi mogu pomoći u ublažavanju njihovih simptoma.

“Postoji više vrsta alergijskih reakcija, a u zavisnosti šta ih uzrokuje, najčešće se ispoljavaju kao alergijski rinitis praćen kijanjem i curenjem iz nosa, te svrabom nosa i očiju. Mogu se ispoljiti i na koži u vidu koprivnjače”,  kaže dr Savić.

Istraživanja u svijetu pokazuju da su “savremen život, stres, izmijenjen imunitet, hrana bogata konzervansima i aditivima, izloženost različitim hemijskim supstancama i zagađenju životne sredine  mogući uzroci porasta alergijskih oboljenja”. Alergije se javljaju tokom cijele godine, ali su češće u proljećnim i ljetnim mjesecima. Sunčevi zraci, polen biljaka i  ubodi insekata, prašina, različite hemikalije mogu da izazovu  alergije.

“Preporučuje se izbjegavanje alergena kada je to moguće, a u borbi protiv alergija dostupni su i ljekovi koji ublažavaju simptome koji ih prate. Pressing, po sastavu loratadin, spriječava djelovanje histamina, supstance koju tijelo oslobađa u sklopu alergijskog odgovora. Na taj način brzo ublažava simptome alergija: kijanje, curenje iz nosa, svrab nosa i očiju, ili osip na koži”, pojašnjava dr Savić.

Ona naglašava važnost lijeka koji se koristi u tretmanu alergija.

“Izuzetno je bitno da se lijek primjenjuje pravilno, i zato je neophodno da se prije prve upotrebe, pacijent, uvijek posavjetuje sa ljekarom ili farmaceutom i da detaljno pročita uputstvo “, kaže ona.

Izvor: Nezavisne