Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Da li je i koliko popodnevno spavanje dobro za naše zdravlje?

people-2537324_640
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 02.02.2021. u 20:55

Da li se i vama nekad dešava da vas san u toku dana toliko savlada da jednostavno ne možete da držite vaše oči otvorenima? Svi znamo kako ponekad umije da bude slatko popodne odspavati.

 

Ipak, dok neki kažu da su poslije popodnevne drijemke kao preporođeni, drugi imaju osjećaj da ih je ovaj intermeco samo ošamutio, prenosi ddl.rs

Možda je trik u tome koliko zapravo traje taj popodnevni odmor – koliko je dovoljno, a koliko je već previše sna tokom dana? 

Interesantno je da se u nekim kulturama popodnevni san smatra pokazateljem ljenosti, dok se u drugima, poput Japana, tumači sasvim suprotno – kao znak posvećenosti poslu.

U svakom slučaju, ono što je bitno jeste da sami ljekari popodnevnu drijemku i te kako preporučuju i smatraju dobrom navikom, ističući različite benefite koje od nje imaju naš organizam i zdravlje.

I ti su benefiti vrlo konkretni, i ne odnose se samo na energetski boost, već se popodnevnim snom smanjuje rizik od srčanih udara, dijabetesa, reguliše se krvni pritisak, kao i mogućnost pojave demencije u kasnijim godinama.

Takođe, ono što je interesantno jeste da različita dužina popodnevne drijemke različito i utiče na naš organizam.

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Povezani članci

Vakcine su strogo kontrolisani ljekovi, čiji je kvalitet više puta provjeren u skladu sa najvišim evropskim i međunarodnim standardima. Zabluda je da su to proizvodi sumnjivog kvaliteta, kako misle roditelji koji ne vakcinišu svoju djecu. To je u Linku Radija CG povodom Evropske nedjelje imunizacije, koja se obilježava od 19.do 25.aprila, saopštila načelnica Odjeljenja za farmakovigilancu Instituta za ljekove i medicinska sredstva Veselinka Vukićević.
Zahvaljujući skrining programu tokom prošle godine kod 44 osobe su otkrivene premaligne promjene na debelom crijevu i spriječen rak, istakla je direktorka Centra za kontrolu i prevenciju nezaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje Crne Gore dr Adrijana Vujović. U emisiji Radio ordinacija dr Vujović i dr Jasminka Zec Saveljić ističu značaj prevencije i apeluju da se svi koji su uključeni u skrining program i odazovu pozivu na pregled.
Gojaznost predstavlja jedan od vodećih javnozdravstvenih izazova današnjice, kako na globalnom nivou, tako i u Crnoj Gori, kazali su iz Instituta za javno zdravlje, povodom 4. marta – Svjetskog dana gojaznosti, koji se ove godine obilježava pod sloganom „Osam milijardi razloga za djelovanje”.
-->