Informacije o vremenu su trenutno nedostupne.

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Danas i sjutra dodatni termini za vakcinaciju djece

vakcina
pixabay.com
  • Autor onogost.me
  • 08.02.2025. u 08:55
Institut za javno zdravlje (IJZ) i domovi zdravlja organizuju danas i sjutra dodatne termine za vakcinaciju djece prema kalendaru redovne vakcinacije, saopšteno je iz IJZ-a.

Iz te zdravstvene ustanove su rekli da se vakcinacija obavlja radnim danima direktno u dogovoru sa timovima izabranih doktora za djecu.

“A termini vikendima se organizuju kao dodatna mogućnost za svu djecu, bez obzira na to da li su direktno pozvani i da li imaju izabranog doktora ili ne, a naročito za one koji kasne sa primanjem određenih doza vakcina”, kaže se u saopštenju.

Iz Instituta su naveli da se dodatni termini organizuju usljed niskih obuhvata vakcinacijom pojedinim vakcinama iz kalendara redovne vakcinacije.

“Naglasili bismo značaj vakcinacije protiv hepatitisa B za svu djecu rođenu tokom 2019, 2020, 2021. i 2022. godine koja nijesu primila tri doze vakcine protiv hepatitisa B, jer je prethodnih godina bilo perioda kada je povremeno nedostajala”, navodi se u saopštenju.

Iz IJZ-a su upozorili da su, takođe, obuhvati MMR vakcinom i dalje na niskom nivou, da značajan broj djece kasni sa vakcinacijom, te da se slučajevi morbila detektuju u zemlji.

Oni su pozvali sve roditelje da iskoriste mogućnost i zaštite djevojčice i dječake uzrasta od devet do 14 godina i od 15 do 18 godina vakcinom protiv humanog papiloma virusa.

Vakcinacija je, kako su naglasili iz Instituta, djelotvorna i pouzdana mjera za sprečavanje i suzbijanje obolijevanja od infektivnih bolesti.

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci

    Predložene izmjene Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću koje, između ostalog, podrazumijevaju novčani prag od 50.000 eura, te oslanjanje na koncept Evropske unije kao „minimalnog standarda“, postavljene su tako da se buduće mjere primjenjuju kao izuzetak, a ne pravilo s obzirom na to da su brojna nezakonita djela već definisana drugim aktima, poput Zakona o krivičnom postupku, piše Pobjeda.
    -->