CBCG: Ne očekuje se rast kamatnih stopa

Novoodobreni krediti su u prva četiri mjeseca ove godine iznosili 455 miliona eura, što je 17 odsto više u odnosu na uporedni period rekordne 2019. Novoodobreni krediti u prva četiri mjeseca ove godine bili su 43,1 odsto veći u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci CBCG. 

U CBCG kažu da takav rast novoodobrenih kredita u ovom periodu godine nije posebno neuobičajen jer je, kako kažu, u pitanju ciklična komponenta tražnje.

“Iako je stopa rasta visoka, ovaj podatak, za sada, ne predstavlja signal za prekomjerni porast rizika. Stopa rasta je, između ostalog, rezultat i niže osnove iz 2021. godine i pojačane potrebe za kreditiranjem u predsezoni”, poručuju iz CBCG.

Navode i da taj kreditni rast treba sagledati i kroz širi kontekst, prije svega kroz stope rasta stanja kredita tj. ukupne neotplaćene glavnice kredita u sistemu.

“Kreditni rast jeste ubrzao, ali je godišnja stopa rasta kredita na kraju aprila iznosila 7,7%, dok, ako se posmatraju krediti dati rezidentnim licima (dakle uz isključivanje nerezidentnih lica),  godišnja stopa rasta je iznosila 4,6%. U pitanju su umjerene stope rasta, ali one nijesu takve da upućuju na prekomjerni kreditni rast. Ocjena CBCG, kroz prizmu analiza za potrebe odluke o kontracikličnom baferu kapitala i analitičkim objašnjenjima, jeste da nemamo situaciju opšteg prekomjernog kreditnog rasta. U prilog tome govori i standardizovani indikator za kreditnu aktivnost  (jaz krediti prema BDP), ali i cjelina svih indikatora kojima CBCG prati kretanje cikličnih sistemskih rizika”, poručuju iz CBCG.

Najviše za obrtna sredstva i gotovinske kredite

U novoodobrenim kreditima za četiri mjeseca ove godine najviše je onih odobrenih za likvidnost za obrtna sredstva od 129.696.000 eura, slijede gotovinski nenamjenski krediti od 113.281.000 eura.

Na pitanje da li je rast odobrenih kredita posljedica programa “Evropa sad”, iz CBCG poručuju da taj program pogoduje odobravanju kredita, odnosno utiče na  snaženje kreditne sposobnosti klijenata, i posljedično na povećanje tražnje.

“Ovi faktori utiču i na odluke banke da plasiraju dodatni iznos kredita klijentima. Međutim, treba imati u vidu i raspoloživost dohotka s obzirom na značajan  porast međunarodnih/uvoznih cijena koji se u međuvremenu desio, a koji nije povezan sa fiskalnim programom „Evropa sad“. U tom pravcu može se tvrditi da, iako su prosječne nominalne zarade veće, veći su i troškovi života, što će imati uticaja i na ponudu, i na tražnju za kreditima”, kažu u CBCG.  

Navode i da je prognoza kreditne aktivnosti, u dužem roku, veoma kompleksna, naročito ako se uzme u obzir neizvjesnost trenutnog poslovnog ambijenta.

Izvor: rtcg.me