Nikšićani

Marija Vemić je slikarka, baš kao i David Delibašić. Marko Petrović Njegoš je vajar. Ovo troje mladih umjetnika zajedno pokreću prvu livnicu umjetničkog liva u Crnoj Gori. No, livnica je samo jedan segment njihove zajedničke priče koju su nazvali „Hiron Creative Lab“.

Mlada majka, Nikšićanka Ivona Bulatović, nakon godina bavljenja modelingom, prije oko dvije godine pokrenula je svoju modnu priču. Ona je tada počela da kreira odjeću za dječake, a inspiracija joj je upravo njen sin Sergej.

Bio je u sastavu prvog šampiona Crne Gore. Osvajao je prve titule za tim iz svog grada. Nastupao na Evropskom prvenstvu za omladince. Bio kapiten mlade reprezentacije svoje zemlje. Igrao za nekoliko inostranih klubova i osjetio atmosferu čuvenog Ajbroks parka u Glazgovu. Sve ovo staje u biografiju Nikšićanina koji je sada profesionalni taksista u svom gradu, a svi koji makar nešto znaju o fudbalu u gradu pod Trebjesom a i šire, lako će pogoditi da se radi o nekadašnjem defanzivcu Nenadu Đuroviću.

Ustajanje u cik zore, jutarnja smotra, rukovanje oružjem, vježbe gađanja, boravak u kontaminiranom prostoru sa zaštitnim maskama, reagovanje u specifičnim situacijama samo je dio svakodnevnih aktivnosti koje obavljaju troje mladih vojnika po ugovoru, koji borave u kasarni „Milovan Šaranović“ u Danilovgradu.

Za mladu Nikšićanku Ninu Rakojević kreativnost je drugo ime. U njene ručne radove utkana je energija i čestice lijepih emocija, koje objedinjuje u jednom brendu pod nazivom „KHM“.

Pjesnik inspiraciju pronalazi u svemu i on poeziju vidi u cvijetu, starom kaputu, u zalasku sunca, običnom kišnom danu, slučajnom prolazniku i ona tada poraste do pjesme. Baš tako je i kod naše sugrađanke, mlade pjesnikinje Milene Šućur.

Obrađivanje metala, metalnih konstrukcija, varenje, bojenje, samo su dio vještina koje je Miloš Gurešić „ispekao“ tokom dualnog obrazovanja, pripremajući se da postane vrsni bravar u Prvoj srednjoj stručnoj školi.

Od uginule loze, stare sto godina, donesene iz Amerike, vizira od američke mule, starih točkova konjskih, veriga, preko prvih telefona, do ćilima starih vijek i po – Zoran Mijušković na svom imanju u Orjoj Luci kod Danilovgrada čuva oko 200 starih predmeta. Više ili manje očuvani, oni su opipljivo i živo sjećanje na minula vremena.

Vješte ruke Nikšićanke Ljilje Živković uspjele su da vlastiti hobi i ljubav iz djetinjstva pretoče u jednako zanimljiv i neobičan posao. Pletene igračke za djecu, koje pravi ova diplomirana pravnica, postale su prepoznatljive kreacije koje su veoma tražene.

U desetak kvadratnih metara obućar Aid Jaganjac provodi svoje radne dane. Patike, sandale, cipele, one duboke za zimu i plitke za ljeto, čekaju da budu popravljene ili da vlasnik svrati po njih. Malo izmaknute u stranu na red čekaju i nekolike torbe. Na jednom mjestu toliko je različitih ukusa, šarenila i različitih marki. Ima tu i italijanske, i kineske, i njemačke obuće...

JU „Zahumlje“ i portal Onogošt nastavljaju sa predstavljanjem mladih pjesnika Književnog kluba „Poenta poetika“. Razgovarali smo sa Đurkom Gutovićem.

Prvu pjesmu sam napisala prije otprilike dvadesetak godina. Spontano sam bilježila stihove praveći lirske dnevnike, albume pjesničkih slika ili filozofske poetske skice punih par decenija prije nego sam konačno shvatila da poezija nije moj hobi, već poziv. Kada se desio taj trenutak osvješćivanja, čak nekoliko godina nakon moje prve objavljene knjige, odlučila sam da na njega odgovornije odgovorim, priča za portal Onogošt nikšićka pjesnikinja Marija Dragnić, sjećajući se svojih početaka u lirici.

Mnogi naši sugrađani izabrali su da u svom gradu proslave najluđu noć i isprate 2018. u nekom od nikšićkih lokala. Djelić atmosfere smo i mi zabilježili. 

Porijeklom iz Banjana, profesor Milenko A. Perović u rodnom Vrbasu tokom srednje škole prvi put se susreo i zavolio filozofiju. Do najviših zvanja u ''kraljici svih nauka'' stigao je školujući se u Beogradu i Zagrebu. Svoje znanje decenijama je prenosio studentima na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu i bio poslenik javne riječi. Sada je u penziji, a dio tih dana provodi u Nikšiću, najčešće ljeti. I dalje je raspoložen za razgovor na razne teme ljudskog duha, osvrćući se, kao što je red, na svoj profesionalni razvoj i dostignuća.

Kada je prije tri godine napunio „Opel korsu“ knjigama i, kako kaže u šali, parkirao svoj štand u Ulici serdara Šćepana, pedesetpetogodišnji Bato Krivokapić, kao tehnološki višak u policiji, okrenuo je novu stranicu svog života i izabrao da baš uličnom prodajom knjiga zarađuje koru hljeba.

Naše misli određuju naš život i, ukoliko želimo da živimo uspješan život, i naše misli moraju "odisati" uspjehom, savjetom počinje priču za portal Onogošt trener za lični razvoj, pedagog, doktorant na Studijskom programu za pedagogiju, pjesnikinja, član Književnog kluba „Poenta poetika“ i Knjizevne zajednice "Vladimir Mijušković", Marija Draganić.

Crnogorski pisac Aleksandar Ćuković nedavno je za svoj književni rad dobio dvije značajne nagrade: Nagradu Udruženja književnika Crne Gore za najbolju knjigu proze u 2018. godini, kao i nagradu na Podgorica Art Festivalu (PAF) za najbolju kratku priču u Crnoj Gori.

Dugogodišnje maštanje i skiciranje savršene haljine za sopstveno vjenčanje, uz upoznavanje svjetskih trendova i različitih kultura, kod naše sugrađanke, 26-godišnje Bojane Tufegdžić, rezultiralo je pokretanjem sopstvene linije vjenčanica – MissBohana.