Zbor Nikšićana: Nećemo dozvoliti da se Zeta pretvori u potočić

de4916a044300ebdbe37f8413d5c2ac7
vijesti.me
  • Autor onogost.me
  • 13.02.2017. u 15:36

Mještani nikšićkih naselja koja gravitiraju prema rijeci Zeti održali su zbor povodom projekta Elektroprivrede da pomenutu rijeku prevedu u Krupac i odlučili da od EPCG zatraže sastanak na kome bi im stručnjaci, kao i autori projekta isti objasnili, jer neće dozvoliti da se rijeka pretvori u potočić. 

Osnovana je i neformalna grupa “Rijeka je život” koju čine mještani sela Brezovik, Zavrh, Glibavac i Miločani sa namjerom da sačuvaju Zetu, ali ne i da blokiraju projekat.

“Nemamo mi nista protiv toga da se višak vode prevede, ali novim projektom je planirano prevođenje čitave rijeke Zete u akumulacije Krupac i Slano. Kako stoji u projektu 300 dana u godini protok vode ispod brane bio bi 1.300 m3/s, pa je za očekivati da rijeka u tom periodu praktično presuši nizvodno od brane”, kazao je Nebojša Vukićević, predstavnik mještana.

Na zboru je bilo prisutno više od stotinu mještana, kao i predstavnici ekoloških organizacija “Ozon” i Društva mladih ekologa, dok iz EPCG nikoga nije bilo, iako su bili pozvani. Vukićević je objasnio da predstavnici Elektroprivrede nijesu mogli da dođu jer su kasno dobili poziv pa nijesu imali kad da se pripreme, ali da su raspoloženi da mještanima objasne pozitivne efekte projekta, kao i sami projekat.  Stav prisutnih na zboru je da Elektroprivreda treba da iskoristi viškove vode, ali da Zeta mora i dalje da teče.

“Obraćanje Elektroprivrede ide u pravcu ekonomsko finansijskih interesa kompanije i to je u fokusu pri čemu se ne ulazi u temu interesa ljudi koji žive na ovom području. Sva voda koja ide kroz Zetu svakako ide Elektroprivredi, samo na njih treba apelovati da dozvole rijeci da teče i doteče gdje je uvijek išla. Ako imaju viškovi vode u jesen i proljeće, kada plavi, neka je prevedu, ali po ovome što je zamišljeno mi rijeku gubimo”, upozorio je Vukićević i dodao da niko nije imao priliku da pogleda projekat, niti zna šta u njemu stoji, već samo Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu.

U tom Elaboratu stoji, između ostalog, da 300 dana u godini protok vode niže od brane bude 1.300 m3/s, kao i da će pastrmka potočara u uzvodnom toku rijeke biti znatno prorijeđena, a može doći i do njenog iščezavanja, dok će se u nizvodnom dijelu njen broj smanjiti na jednu desetinu trenutne brojnosti.

Mještanin Vuko Nikolić, koji je profesor biologije, kazao je da je pojam “biološki minimum” izmišjen i da on znači ekosistem koji umire. Podsjetio je da u ruralnim naseljima nije riješen problem kanalizacije, da su riječni tokovi prečistači sredine, i ako se tome doda nesavjesno ponašanje pojedinaca, a još ako se pojave i oni koji će eksploatisati pijesak, Zeta će postati kao Gračanica – deponija smeća i mrtva rijeka. Diskutabilno je, smatra Nikolić, i da će prevođem Zete u Krupac biti riješen problem plavljenja.

“Ovim projektom se u riječno korito ispušta 1,3 m3/s vode, a kapacitet tunela koji će da prevodi višak vode je 32,5m3/s. Jedna od najvećih poplava bila je 1984.godine. Tada je ukupan dotok Zete bio 380 m3/s. Ako zamislimo situaciju da 380 kubika teče, tunel prima 32,5 šta je sa viškom. Po ovom projektu imaju dvije solucije – ili plavimo Miločane ili plavimo Mokru Njivu”, kazao je Nikolić. 

Ako je strateški cilj države poljoprivreda Nikolić je pitao šta je poljoprivrednicima nizvodno od brane, kojima je Zeta izvor vode za navodnjavanje, a koji će sada ostati bez vode.

“Svi viškovi koji se pojave srećni im bili. I treba da se valorizuju. Mi smo za to da se projekat radi, ali da Zeta teče. Treba postojeći projekat dovesti do optimalnog rješenja za sve nas i za Zetu”, poručio je Nikolić.

Ljubica Kustudić je podsjetila da se ne smiju zaboraviti i najmlađi koji ljeti slobodno vrijeme provode na obali Zete, dok je Ranko Vuksanović, predsjednik Skupštine Sportsko ribolovnog društva (SRD) “Nikšić” kazao da su ribolovci “protiv bilo kakvog diranja rijeke  Zete” i upozorio da će se, ukoliko se napravi brana, desiti novi Norin na kome EPCG još uvijek nije napravila baraž, iako to obećava 20.godina. 

“Prema zvaničnim podacima koje je uradilo SRD ‘Nikšić’ za jedan sat pregrađivanja kanala Slanog, pri kapacitetu od 80 odsto puštenog kanala, u mreži je bilo 18,6 kilograma ribe. Šta će se desiti sa tim količinama. Svake godine ‘Extrem’ i članovi SRD ‘Nikšić’ vade ogromne količine ribe koja ode u kanal. To je strašni zločin koji se radi zarad malo novca. Ko nije došao u Norin za vrijeme čišćenja kanala ne može biti svjestan šta je to. A to ćemo i ovdje imati”, upozorio je Vuksanović.

“Sve se radi sa strane”

Aleksandar Perović iz „Ozona“, koji je i član komisije za ocjenu Elaborata procjene uticaja projekta na životnu sredinu, kazao je da je projekat prvo trebalo predstaviti građanima, zatim organizovati javnu raspravu, pa tek onda pričati o procjeni uticaja na životnu sredinu kao nekoj završnoj fazi mjera koje mogu da pomognu da se smanji štetni uticaj.

“Mi nijesmo protiv optimalnog korišćenja voda Gornje Zete, niti smo protiv korišćenja hidropotencijala i bilo koje stvari koja treba da vodi ka energetskoj nezavisnosti Crne Gore, ali jesmo protiv projekata koji nijesu zasnovani na stručnim podlogama, koji nijesu dobro izanalizirani, koji nijesu predstavljeni građanima na način da mi prepoznajemo svoje benefite, a ne da gledamo iz konteksta nekih kompanija. Potpuno shvatam da svaka kompanija želi da ima što veći profit, ali ako je nešto državno vlasništvo mislim da treba da ga posatramo kao vlasništvo svih nas i da imamo pravo da utičemo na način kako će to da se realizuje“, poručio je Perović. 

Miodrag Karadžić, iz Društva mladih ekologa Nikšić, kazao je da je sumnjivo to što se sve radi sa strane i nije javno, iako zakon nalaže da javnost mora biti u potpunosti upoznata sa realizacijom takvih projekata.

Ideja iz 1968.

Ideja o prevođenju Zete u Krupac datira još od 1968. godine,  a projekat bi Elektroprivredi donio značajne efekte u povećanju proizvodnje električne energije. Godišnja proizvodnja HE “Perućica” bila bi povećana za oko 30 GWH elektrićne energije, dok će godišnji prihodi, u zavisnosti od kretanja cijene električne energije na berzi, bio veći od 2,5 do 3,7 miliona eura. Kako je “Vijestima” saopšteno iz EPCG građevinski radovi na realizaciji glavnog projekta trebalo bi da počnu u junu ove godine, a sa konzorcijumom „MPM“, koji predvodi nikšićka kompanija „Mehanizacija i programat“u novembra prošle godine zaključili su ugovor. Vrijednost građevinskih radova je oko 24, 5 miliona eura.

Građevinska dozvola trebalo bi da se obezbijedi u prvoj polovini 2017. godine do kada bi od resornih ministarstava trebalo da budu pribavljene neophodne saglasnosti, kao i da se završi eksproprijacija zemljišta na loklitetu Zavrh i raspiše tender za izbor najboljeg ponuđača  za elektro i mašinske radove, koji su planirani da se izvode uporedo sa građevinskim radovima.

 “Period vraćanja investicije za najpovoljniji razmatrani scenario je sedam godina, a godišnji prihodi direktno će zavisiti od cijene električne energije na berzi kao i hidroloških prilika”, saopštili su iz EPCG.

 

vijesti.me

,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

Ostavi komentar

Vaša email adresa neće biti objavljivana.

Povezani članci

Zbog planiranih radova na mreži, bez napajanja električnom energijom sjutra će ostati djelovi nikšićke opštine.

Po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) uhapšeno je još nekoliko službenika Uprave prihoda i carina (UPC), zbog sumnje da su umiješani u krađu zaplijenjenih cigareta koje je trebalo da budu uništene, saopšteno je iz Tužilaštva.
Prije pola godine uprava nikšićkog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ podnijela je krivičnu prijavu protiv bivšeg direktora te firme Velizara Vojinovića, a ovih dana zatražiće od Vrhovnog državnog tužilaštva odgovor da li je formiran predmet po prijavi i ukoliko jeste u kojoj je fazi.