Građani spominju korupciju u nikšićkom zdravstvu, o iskustvima nerado govore

To su pokazali rezultati upitnika „Koverta glavu čuva – koliko svjedočimo ovoj praksi u nikšićkom zdravstvu“ koji je sproveo portal Onogošt.

Podaci ukazuju da korupcija postoji u nikšićkom zdravstvu, ali, prema rezultatima, svakako nije česta pojava. Još je manje onih koji su spremni da ponude neki konkretan primjer, a pogotovo da govore o njemu javno i uz garantovanu anonimnost.

Na pitanje ‘nakon koliko vremena ste dobili termin prilikom zakazivanja pregleda, hirurške intervencije ili neke druge zdravstvene potrebe’, najviše njih, 43,24 odsto, odgovorilo je ‘nakon više mjeseci’, zatim ‘nakon nekoliko dana’ (36,49 odsto), a najmanji broj učesnika ankete odgovorio je ‘posle mjesec dana’ (20,27 odsto).

Potvrdan odgovor na pitanje ‘da li je od Vas prilikom zakazivanja ili u daljoj proceduri traženo ili Vam je ponuđeno da ćete uz pomoć novca brže doći do termina i skratiti period čekanja’ dalo je 17,57 odsto učesnika ankete, dok je 82,43 odsto odsto učesnika ankete negativno odgovorilo.

Foto: onogost.me

Upitani za profesionalni status lica iz medicinskog sektora koje je bilo inicijator korupcije, pa je, u okviru onih koji su potvrdno odgovorili na prethodno pitanje, 38,46 odsto reklo da je dobilo ponudu od ljekara, a po 30,77 odsto reklo da im je tražen novac od medicinskih sestara/medicinskih tehničara i ostalog osoblja. Od onih koji su rekli da im je tražen novac u zdravstvenom sistemu Nikšića, njih 61,54 odsto navelo je da je u pitanju iznos veći od 200 eura, zatim, 30,77 odsto učesnika ankete navelo je da im je tražen iznos između 50 i 200 eura, dok je najmanje onih kojima je tražen novac ispod 50 eura (7,69 odsto).

Dominantan broj ispitanika je rekao da nije saglasan sa kontaktiranjem od strane naše redakcije – 86,30 odsto. Među preostalih 13,70 odsto, koji su naveli da su spremni da razgovaraju o ovoj temi, ipak niko nije pozitivno odgovorio tj. želio da nam predstavi svoja negativna iskustva. Građani koji su u anketi naveli da su se se susreli sa nekim oblikom korupcije u daljim odgovorima označili su hirurške intervencije, porođaje i posredovanje za zdravstvene usluge namještanja proteza, kao negativna iskustva sa kojima su se suočili.

U anketi je učestvovalo najviše ispitanika između 36 i 50 godina starosti (35,14 odsto), zatim preko 50 godina (31,08 odsto), od 26 do 35 godina je 28,38 odsto ispitanika, dok je najmanje predstavnika najmlađe populacije – između 18 i 25 godina (5,41 odsto).

U Nikšiću su smještene tri zdravstvene ustanove koje pripadaju javnom zdravstvu Crne Gore. To su Opšta bolnica, Dom zdravlja i Specijalna bolnica za plućne bolesti ”dr Jovan Bulajić”.

Veliki broj građana usmjeren na Odjeljenje hirurgije

Doktor Dejan Bajović, načelnik Odjeljenja hirurgije, kaže da na Odjeljenju rade četiri hirurga i jedan angažovan po posebnom ugovoru, a da je veliki broj operacija na godišnjem nivou.

”Nikada nijesam čuo, bio prisutan ili na bilo koji način upoznat sa koruptivnim radnjama na Odjeljenju”, kategoričan je on dodajući da problemi sa kojima se suočavaju postoje zbog nedovoljnog broja ljekara.

Malo tržište proteza otvara vrata korupciji?

Odjeljenje fizikalne terapije i rehabilitacije Opšte bolnice u Nikšiću jedno je od odjeljenja na koje je usmjeren veliki broj građana. Prema riječima Nade Grbović, načelnice Odjeljenja, tako je, jer nema oblasti medicine gdje fizikalna medicina nije uključena. Kako kaže za portal Onogošt, u svojim registrima nemaju nijednu pisanu prijavu ili prigovor, koji se odnose na zloupotrebe dužnosti osoblja koje broji dva doktora specijalista i 14 fiziotereapeuta, koji rade u dvije smjene.

Grbović, foto: onogost.me

”Naši pacijenti se ljute zbog čekanja, zbog prebukiranosti, ali to je, prije svega, zbog specifičnog načina rada, a to pacijenti ne znaju kad dođu na pregled. Dok završi jedna grupa pacijenata, druga mora da čeka. Kod nas se najmanje čeka. Povrede nikad ne čekaju. Imaju prednost, dok degenerativni pacijenti imaju pravo da dva puta tokom godine obave fizikalnu terapiju. Po potrebi i tri. Naši pacijenti kad dođu prvi put, malo negoduju. Posle, oni znaju jer vide kako se radi. Drugi put dođu ranije da zakažu, jer tačno znaju kako funkcionišemo”, rekla je ona o osnovnim i najčešćim primjedbama s kojima se suočavaju na tom Odjeljenju.

Ovim Odjeljenjem dnevno prođe 120 pacijenata i ta brojka je, prema njenim podacima, konstantna tokom cijele godine. Kako kaže načelnica Grbović, njihov način borbe protiv pojave nekog vida korupcije je jednostavan.

”Oslanjamo se na integritet i profesionalizam osoblja. Do sada nijesmo imali žalbu na koruptivne radnje. Nikad nijesmo odbili pacijenta, bez obzira da li ima uput ili nema. Nikad ne pravimo problem i uradimo pregled”, kaže ona.

Grbović je uvjerena da je glavni problem javnog zdravstva manjak kadra, čije rješenje bi posljedično riješilo i druge probleme koji se javljaju u zdravstvenom sistemu cijele zemlje.

”Svuda u zdravstvu fali kadra, počev od primarne zdravstvene zaštite u Domu zdravlja, gdje je vrlo malo izabranih ljekara. Zbog toga su i liste čekanja veliki problem, na koji se pacijenti najviše žale. Niko se nije javio na specijaliazcije za hirurške grane, koju je nedavno Ministarstvo zdravlaj raspisalo po zahtjevu Opšte bolnice. Očito nema dovoljno ljudi. Kod nas je manjak u svim hirurškim granama”, uvjerena je Grbović.

Korupcije nema, jer se ne može garantovati brz i lak porođaj

Korupcija ne postoji na Odjeljenju porodilišta, tvrdi načelnik Mirko Varajić, a u razgovoru za naš portal potencirao je da na tom Odjeljenju nemaju problem lista čekanja, jer, kako je obrazložio, takve liste ne postoje i zdravstvena usluga se dobija vrlo brzo.

Varajić, Foto: onogost.me

”Što se tiče korupcije ovdje na Odjeljenju, odgovorno tvrdim da ona ne postoji, da niko ništa nikom nije uradio za novac. Pacijentkinje dolaze bez zakazivanja. Znači, nije im potreban nikakav uput i bude pregledana svaka žena koja dođe tog dana. Liste čekanja za operacije ne postoje. Kada neko dođe i treba da se operiše, odradimo pripremu za operaciju i ne mora da ide kod izabranog ljekara i uzima upute. Znam i da u Domu zdravlja nema nekog posebnog čekanja, duže od nekoliko dana, neka bude i nedjelju dana, ali sigurno nema nekog posebnog čekanja. Kod nas liste čekanja ne postoje, tako da je sigurno da nijesmo obuhvaćeni tim pitanjem”, navodi Varajić i dodaje da imaju i do 40 pregleda dnevno, a nekada i više.

On kaže da bilo kakve navode o korupciji ne može prihvatiti kao činjenicu i to govori, kako kaže, i u ime svojih kolega poznavajući ih.

”Prvo, niko ne može da garantuje bilo kome lak i brz porođaj, a posebno da garantuje za novac. To je potpuno besmisleno. Zaista bih volio da taj neko kaže i upre pstom u bilo koga od nas. Ja zaista ne mogu vjerovati da je to neko uradio”, kategoričan je on komentarišući anonimni navod iz ankete.

Opšta bolnica prošle godine dobila sedam prigovora na postupke radnika

Opštoj bolici pristiglo je 10 prigovora pacijenata tokom 2023. godine. Zaštitnik prava pacijenata u JZU Opšta bolnica Nikšić Boris Papić kaže da je na sve podnešene prigovore reagovano i ”svi su riješeni”.

”U 2023. godini je zaštitniku prava pacijenata JZU Opšta bolnica Nikšić podneseno ukupno 10 prigovora pacijenata i to sedam na postupak zdravstvenog radnika odnosno saradnika, dva na kvalitet zdravstvenih usluga i jedan na vrijeme čekanja na zdravstvene usluge”, naveo je Papić u odgovoru mejlom.

Papić je precizirao da su prigovori bili neosnovani.

”Nijedna povreda prava pacijenata nije učinjena, pa samim tim nijesu pokretani disciplinski postupci. Što se tiče navoda da se novcem i ostalim vidovima može brže doći do termina za pregled, suvišno je bilo šta komentarisati, jer je apsolutna laž u pitanju. Mi nijesmo imali prijave na bilo šta u vezi te tvrdnje”, odgovorio je on i dodao da nema saznanja da su takve prijave  policiji i tužilaštvu.

Prema njegovim riječima, svi evidentirani problemi posljedica su objektivnih teškoća.

”Navedeni problemi svakako se javljaju zbog opterećenosti naše ustanove koja pruža zdravstvene usluge građanima na sekundarnom nivou, objektivnih teškoća kao što su nedostatak kadra, nedovoljan prostor, privremeni zastoj u radu opreme, nabavka potrošnog medicinskog materijala i sl. JZU Opšta bolnica Nikšić nastoji, kao najveća Opšta bolnica, da adaptacijom prostora koji je izveden u ovoj i prošloj godini, nabavkom nove medicinske opreme, te različitih vidova edukacije svojih zaposlenih, pruži kvalitet zdravstvene usluge koji će zadovoljiti i najstrožije standarde, a koje zaslužuju naši pacijenti”, predstavio je on planove, koji treba da dovedu do još manjeg broja zvaničnih prigovora.

Institut Zaštitnika prava pacijenata je uveden u javni zdravstveni sistem nakon usvajanja Zakona o pravima pacijenata januara mjeseca 2011. godine. Sve javne zdravstvene ustanove obavezne su da organizuju rad Zaštitnika prava pacijenata, a prigovor može podnijeti pacijent kome je uskraćeno pravo na zdravstvenu zaštitu ili određeno pravo utvrđeno zakonom, odnosno pacijent koji nije zadovoljan pruženom zdravstvenom uslugom ili postupkom zdravstvenog ili drugog radnika zdravstvene ustanove.

”Prigovor se može podnijeti pismeno ili usmeno. Po prigovoru pacijenta Zaštitnik prava pacijenata odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana podnošenja prigovora, utvrđuje sve okolnosti i bitne činjenice u vezi sa navodima iznijetim u prigovoru i o tome obavještava podnosioca prigovora. Svakom prigovoru se pristupa po predviđenoj proceduri, a podnosilac se obavještava o preduzetim radnjama za njegovo rješavanje”, objašnjava on i dodaje da Zakon o pravima pacijenata propisuje rok od tri dana za odgovor po prigovoru.

”Propisano se nastoji poštovati, osim u izuzetnim slučajevima o čemu obavještavamo podnosioca. Zaštitnik prava pacijenata je po svakom prigovoru, bilo usmenom ili u pisanoj formi, preduzeo sve neophodne aktivnosti za rješavanje istog u skladu sa Zakonom o pravima pacijenata. U toku procesuiranja samog prigovora, gdje je god utvrđeno da je učinjena neka  povreda prava pacijenta, nastojalo se da se pribjegne adekvatnom rješenju, shodno važećim zakonskim propisima. Ukoliko se utvrdi da je neko od zaposlenih zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika napravio povredu radne obaveze, protiv njega se pokreće postupak za utvrđivanje odgovornosti u skladu sa Zakonom o radu”, procedura je u ovim slučajevima, kaže Papić.

Zaštitnik prava pacijenta, kao i direktor javne zdravstvene ustanove, dužni su da Ministarstvu zdravlja dostave kvartalni izvještaj o broju podnesenih prigovora, kao i preduzetim aktivnostima za rješavanje, a isti su dostupni na sajtu ovog državnog organa.

”Pacijent koji je nezadovoljan nalazom po prigovoru može se obratiti zdravstvenoj inspekciji, u skladu sa zakonom”, dalja je mogućnost kaže Zaštitinik prava pacijenata u nikšićkoj bolnici.

Građani da prijave svaki vid korupcije u zdravstvenom sistemu

Što se tiče Opšte bolnice u Nikšiću, Ministarstvu zdravlja, kako su kazali portalu Onogošt, nije dostavljen nijedan zahtjev sa sumnjom na korupciju zdravstvenog radnika/saradnika.

”Bilo bi dobro ukoliko bismo priču o korupciji zamijenili egzaktnim podacima koji će skinuti stigmu sa najvećeg broja ljekara koji časno obavljaju svoj poziv i kako ljekarska profesija ne bi nepravedno postala talac voma male nesavjesne grupe medicinskih radnika, koji su nažalost institucionalizovali svoj porok”, odgovorili su nam iz ovog resora.

U njihovom odgovoru potencira se da su liste čekanja, na koje se odnose negodovanja i prigovori, smanjene u ovoj zdravstvenoj ustanovi. Samim tim, to je korak koji pozitivno utiče na onemogućavanje pojave koruptivnih radnji.

”Neke su u potpunosti i eliminisane. U onim specijalističkim oblastima u kojima je primijećena najveća opterećenost, organizovan je popodnevni rad, pa se pacijenti pozivaju i dobijaju pregled  prije zakazanog termina. Trenutno je u ovoj ustanovi termin od dva mjeseca potreban za holter EKG-a usljed kvara na određenim aparatima”, objašnjavaju preduzete mjere uz uvjerenje da će i ovu proceduru osposobiti za adekvatan rad i blagovremenu zaštitu pacijenata.

Naglasili su da s posebnom pažnjom tretiraju oblast sumnje na korupciju u zdravstvu u mjeri u kojoj to nadležnosti Ministarstva to dozvaljavaju i s obzirom da postoje nadležne institucije, koje istražuju i procesuiraju koruptivne radnje, u skladu sa zakonom. Iz Ministarstva zdravlja najavljuju da će u narendom periodu ovaj segment biti posebno u fokusu.

”Nulta tolerancija na korupciju – to je jedinstven i apsolutni stav. Osnovni razlozi za to su u samoj suštini časnog obavljanja ljekarskog poziva, kodeksa ljekarske etike, ali i obavezujućih dokumenata i političkih opredjeljenja državnih struktura da se suprotstave svim radnjama koje dovode do urušavanja zdravstvenog sistema i napretka kojem stremimo. Iako se glasno govori o korupciji u zdravstvu, važno je napomenuti da Ministarstvu zdravlja i pored jasne i iskazane namjere za potpunu otvorenost i saradnju u cilju rješavanja ovog izazova, u poslednjih nekoliko godina nije stigla niti jedna sumnja niti prijava na koruptivnu radnju u zdravstvenoj ustanovi. Takođe, nemamo saznanja da su nadležni organi imali slične prijave, a ukoliko jesu vjerujemo da su iste procesuirane u najkaćem roku”, stoji u odgovoru Ministarstva zdravlja.

Iz ovog resora pozvali su građane da prijave svaki vid korupcije u zdravstvenom sistemu i podsjetili da je neprijavljivanje krivičnog djela takođe krivično djelo kažnjivo po zakonu.

Korupcija obuhvata više od traženja novca

Centar za monitoring i istraživanje CEMI u svom biltenu „Korupcija u zdravstvenom sistemu Crne Gore- Šta treba znati“ navodi da korupcija u zdravstvenom sisitemu predstavlja zloupotrebu službenog položaja radi lične koristi, često uključujući razmjenu novca ili usluga, što dovodi do narušavanja zdravstvenih politika i standarda, pogrešne raspodjele resursa i uskraćivanja prisustva kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti onima kojima je potrebna.

„Postoji i opšta definicija korupcije sadržana u članu 2 Zakona o sprečavanju korupcije, kojim je propisano da je to zloupotreba službenog, poslovnog odnosno društvenog položaja ili uticaja u cilju sticanja lične koristi ili koristi za drugog. Primjeri korupcije u zdravstvu su primanje mita ili podmićivanje u zamjenu za medicinske usluge ili privilegije, pronevjera, sukob interesa, zanemarivanje pacijenata radi profita ili nepotizam u zapošljavanju“, piše u biltenu.

Koruptivne prakse, kako navode, u zdravstvenom sistemu mogu uključivati: primanje mita ili podmićivanje zdravstvenih radnika u zamjenu za medicinske usluge ili privilegije, neopravdano visoke cijene ljekova i medicinskih uređaja koje odgovaraju farmaceutskim kompanijama, namjerno stvaranje dugih lista čekanja ili zadržavanje pacijenata kako bi se dobili dodatni prihodi, zloupotreba sredstava za nabavku medicinskih potrepština, nekompetentno zapošljavanje i napredovanje zdravstvenih radnika zbog rodbinskih veza ili drugih neetičkih praksi, falsifikovanje medicinskih izvještaja radi dobijanja bolovanja ili drugih beneficija, izostavljanje određenih pacijenata sa liste čekanja ili njihovo favoriziranje na osnovu rodbinskih ili prijateljskih veza.