Nikšić Vrijeme
0.8°C Malo oblačno

“Novinarstvo donosi rezultat - utiče na vašu zajednicu ili društvo na najprogresivniji način”

Tribina NVO MediaTeam: Klanac Žljebina na Lukovu da dobije status spomenika prirode

NVO MediaTeam
  • Autor onogost.me
  • 21.06.2024. u 08:20
Lukovo može postati eko-zona, ukoliko se riješi problem Starog majdana i adekvatno valorizuju prirodni objekti ovog kraja, kao što je klanac Žljebina.

To je poručeno sa tribine Eko-zona Lukovo – značaj zaštite životne sredine kroz promociju nove turističke ponude, koju je organizovala nevladina organizacija MediaTeam u okviru projekta ''Neka bude čisto - da vozim sigurno''.

Prema riječima Bora Vukovića iz Sekretarijata za uređenje prostora i zaštitu životne sredine, klanac Žljebina ima potencijal da valorizuje cijelo mjesto.

''To je jedan nepoznat, neistražen dio koji je možda sa aspekta biologije interesantan, sa aspekta vrsta, jer je refugijalnog karaktera, tj. ima ulogu skloništa, gdje se može očekivati prisustvo određenih predstavnika biodiverziteta. Takođe, ima potencijal sa stanovišta zaštite geo-nasljeđa'', rekao je Vuković i napomenuo da je u opštini Nikšić pod nekom vrstom zaštite svega jedan odsto teritorije u odnosu na 17 odsto na državnom nivou.

Međutim, kako je dodao, Opština Nikšić je kroz razne planove predvidjela da zaštiti 10 do 15 prirodnih objekata, a među njima je i pomenuti klanac dužine 4.5 do 5 kilometara koji je u vlasništvu države, a koji se prostire na površini od oko 4.5 hektara i predstavlja atrakciju ljubiteljima prirode i turistima.

''Sama procedura funkcionište tako da lokalitet mora da ima neke univerzalne i reprezentativne vrijednosti. Osim bogatstva biodiverziteta, već vidimo da ima više odlika koje bi ga mogle rangirati kao objekat od značaja sa stanovišta geo-nasljeđa, ima pećine... Po kategotizaviji objekata, odgovarao bi spomeniku prirode što je u nadležnosti Opštine'', objasnio je on i napomenuo da zadnju riječ ima Agencija za zaštitu prirode i zaštitu životne sredine , čija bi Studija zaštite pokazala da li ovaj objekat može biti proglašen za zaštićeno dobro.

 U Crnoj Gori do sada je zaštićeno 80 prirodnih objekata, a na osnovu toga lokalno stanovništvo može imati i značajne ekonomske koristi.

''Praksa u Rumuniji je pokazala da se u zaštićenim područjima poboljšao eko-turizam, jer poljoprivredni proizvodi nose oznaku tog zaštićenog prirodnog dobra tako da aktivnosti koje se dešavaju od poljopriverde, eko-turizma, turizma..., imaju veliki ekonomski potencijal. Tek tada se pokazuje ekonomska valorizacija. Opština Nikšić i cijela Crna Gora imaju biodiverzitet, kao jedan od najvećih resursa. To je jedan veliki potencijal, a ko to ima ne može biti neinteresantan sa ekonomskog stanovišta, prije svega'', naglasio je Vuković i napomenuo da se obično vidi veliki otpor lokalnog stanovništva i mještana kada se govori o zaštiti nekog priodnog objekta, jer ljudi obično misle da je riječ o ''nekoj strogoj zaštiti''.

No, da bi se na Lukovu stiglo do valorizacije prirodnih ljepota, potrebno je srediti kritične eko-tačke, od kojih neke godinama ugrožavaju i bezbjednost saobraćaja, kao što je slučaj sa Starim majdanom. Sa ovog mjesta tokom četiri decenije eksploatisan je šljunak koji je korišćen za nasipanje puteva, a sada je to ogromna rupa zbog koje je u jednom dijelu i potkopan glavni put prema Vučju.

''Izvađeno je oko 160.000 kubika materijala sa tog majdana. Urađene su preliminarne analize, okvirne tehničke i kasnije biološke rekultivacije. Što se tiče tehničke rekultivacije, tu bi bilo nekoliko rješenja, a prvo bi bilo da se ivica puta produži za jedan i po metar i da se uradi kosina koja bi ublažila padinu u dužini puta od 120 metara koji je potkopan i predstavlja opasnost po bezbjednost saobraćaja. U prvom slučaju trebalo bi malo više od devet hiljada kubika materijala da se nanese kako bi se jednom kosinom ili kaskadno nadomjestila ugrožena strana puta'', spomenuo je on neophodne mjere sanacije, kako bi se riješilo problem potkopanog puta, koji prolazi kroz samo naselje.

U drugom dijelu, rekao je on, krenulo bi se sa rekultivacijom cijelog prostora.

''Mjere biološke rekultivacije idu na kraju posle završene tehničke rekultivacije. Išle bi mjere što se tiče melioracije – obnove zemljišta što podrazumijeva niz fizičkih, hemijskih i na kraju bioloških metoda, kako bi se taj prostor sačuvao odnosno popravilo zemljište. Na kraju bi se išlo sa određenim supstratom u zavisnosti od mjere biološke rekultivacije. Takođe, jedna od mjera je i da se ispuni vodom pa da se koristi kao jedna velika lokva, da se stvori jedna mala akumulacija. Zatim, može da se iskoristi za razne poljoprivredne kulture, ako bi se kasnije nanio suspstrat. Može da se ozeleni autohtonim vrstama drveća što je najbolje, a može i alohtonim. Takođe, neke hortikulturne vrste dolaze u obzir. Može se koristiti i kao deponija čvrstog otpada'', naveo je on neke mjere sanacije, kako bi Stari majdan konačno dobio novi-stari izgled.

Kako je rekao, zahvaljujući projektu NVO MediaTeam postignut je napredak.

''Uklonjeno je otpad i više se tu ne odlaže, veliki su izgledi i da bi se put sanirao. Ide se u jednom lijepom pravcu'', smatra on i najavljuje da će Uprava za gazdovanje šumama i gazdovanje lovištima već sljedeće sedmice krenuti u drugu fazu pošumljavanja na tom lokalitetu, što će takođe doprinijeti ljepšoj slici cjelokupnog prostora.

Direktor Turističke organizacije Nikšić Mitar Barać smatra da je projekat koji sprovodi NVO Mediateam primjer dobre prakse, kada je u pitanju saradnja različitih sektora.

''Čini mi se da ovakvi projekti jačaju međusektorsku saradnju, kada su u pitanju institucije kao što je Opština, konkretno Sekretarijat, Turistička organizacija i NVO sektor, koji nam je izuzetno značajan i uvijek ponavljam da je NVO sektor naš glavni partner u mnogim projektima. Radi se o sektoru koji prvi locira neki problem, a onda, zajedno sa institucijama, pokušava da nađe rješenje za problem koji imamo na teritoriji naše opštine'', kazao je u svom obraćanju Barać.

Zaštita životne sredine i uređenje prostora zapravo su, uvjeren je, glavni preduslovi za razvijanje turizma na pravi način.

''Govorim o uslovima da bi se aktivirali turistički resursi, a uslovi jesu zaštita životne sredine i uređenje prostora, nakon toga i saobraćajna infrastruktura i turistička signalizacija, pa sve ono što dolazi potom. Ovo jeste primjer kako to treba raditi, pogotovo što se radi o ruralnoj sredini'', rekao je on dodajući da je Turističkoj organizaciji Nikšić ruralni turizam strateški najznačajniji.

On je podsjetio da je Nacionalna turistička organizacija (NTO) napravila Nacrt Strategije razvoja ruralnog turizma.

''Jako je bitno da u što većoj mjeri prikazujemo i promovišemo ono što se nalazi u zaleđu crnogorskog Primorja, a ono što treba u prvi plan da ističemo, kada govorimo o zaleđu crnogorskog Primorja, jeste selo. Selo je naša najveća šansa u perspektivi i mislim da svi zajedno treba da radimo na revitalizaciji sela, jer je to jako značajno i da na duže staze može da nam donese više rezultata'', naveo je Barać i dodao da je upravo Mjesna zajednica Lukovo mjesto koje iz godine u godinu pokazuje sve više turističkih potencijala.

Lukovo je zbog same pozicije značajno jer se, dodao je, nalazi na putu do turističkog kompleksa Vučje, pa će projekat, rekao je, dati dodatni značaj i dodatnu vrijednost.

''Konkretno, sadrži formiranje jednog odmorišta kada su turisti u pitanju, biće posađene sadnice, postavićemo klupe za odmor, biće postavljena i česma za osvježenje. Info-tabla je već postavljena, biće postavljeni neki smjerokazi u vidu turističke signalizacije tako da dajemo kompletan doprinos ovom projektu'', naveo je Barać.

Kako je rekao, sve što se tiče turizma i ekologije u vezi je i sa projektom kandidature Nikšića za evropsku prestonicu kulture.

''Mislim da zajedno možemo da uspijemo u toj priči'', zaključio je on.

Projekat ''Neka bude čisto - da vozim sigurno'', koji realizuje NVO MediaTeam, podržalo je Ministarstvo saobraćaja i pomorstva.

    ,,Pričajmo iskreno, bez uvreda, laži i spinovanja.”​

    Ovaj razgovor se vodi prema Onogoštovim pravilima. Molimo, pročitajte pravila prije ulaska u diskusiju.

    Ostavi komentar

    Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

    Povezani članci